StoryEditorOCM
Regional13 STRUČNJAKA

Vjeronauk u Dalmaciji pohađa preko 90 posto učenika, a ministar Fuchs uvodi novi predmet koji će mu biti alternativa. O čemu će to đaci učiti?

Piše PSD
2. listopada 2021. - 08:39

Prošlo je tri desetljeća otkad je vjeronauk kao izborni predmet vraćen u osnovne i srednje škole, te oko četvrt stoljeća otkad mu je kao alternativa u srednjim školama uvedena etika (1995./1996. školske godine).

Trebale su proći tolike godine da bi se slični pomaci dogodili i u osnovnom školstvu, odnosno da, sukladno najavama resornog ministra Radovana Fuchsa tijekom njegova prvog, kao i aktualnog mandata, vjeronauk dobije alternativni predmet i u osnovnim školama.

Sada je ta ideja sve bliže ostvarenju: naime, ministar Fuchs, na prijedlog Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, u petak je objavio javni natječaj za izbor kandidata za članove radne skupine za izradu nacrta prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta "Kritičko mišljenje".

Naziv "Kritičko mišljenje" je radni i odnosi se na predmet koji će, također kao izborni te kao alternativa vjeronauku, biti ponuđen svim učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole koji ne pohađaju konfesionalni vjeronauk. Ministar Fuchs je nedavno, govoreći o mogućnosti uvođenja tog predmeta, istaknuo kako će to biti svojevrsna "filozofija za male", predmet društveno-humanističkog usmjerenja, sa znatno širim aspektom tema od onih koje se trenutačno obrađuju, primjerice, u međupredmetnoj temi građanskog odgoja i obrazovanja.

Radna skupina

– Temeljna zadaća radne skupine je izrada nacrta prijedloga kurikuluma nastavnoga predmeta "Kritičko mišljenje" od 1. do 8. razreda osnovne škole prema koordiniranom metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata te njegova dorada po provedenom savjetovanju. Tijekom rada radna skupina može, ukoliko to smatra shodnim, uz obrazloženje predložiti i drugačiji naziv i sadržaj nastavnoga predmeta – stoji u tekstu natječaja, iz čega je razvidno kako naziv predmeta "Kritičko mišljenje" nije konačan.

Kako je ranije najavljeno iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), taj bi novi izborni predmet u osnovne škole mogao biti uveden najranije 2023./2024. godine.

Iako će njegove programske smjernice i ishode odrediti buduća radna skupina, iz teksta natječaja jasno je kako će poticanje razvoja kritičkog mišljenja u vezi svega što ih okružuje biti u središtu novog predmeta.

image
Bozidar Vukicevic/Cropix

– U suvremenom svijetu, u kojem je informacija dostupna uz pomoć nekoliko "klikova mišem" na osobnom računalu… učenike treba podučiti i naviknuti da u mnoštvu dostupnih informacija prepoznaju i upotrijebe one koje su im korisne, bilo u instrumentalnom ili orijentacijskom smislu – navodi se u obrazloženju svrhe i opisa predmeta. Također, istaknuto je kako kritičko mišljenje pokriva gotovo sva područja o kojima uopće možemo misliti, a tri najčešća su upoznavanje i promišljanje o novim/nepoznatim pojmovima, etičko-vrijednosno područje te društveno-socijalno područje.

Među odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i poučavanja koje učenici trebaju usvojiti u ovom predmetu navode se, uz ostalo, upravljanje vještinom za izgradnju vlastitog mišljenja, odabir valjanih argumenata u raspravama u nastavi i u svakodnevnom životu, prihvaćanje argumenata sudionika kako bi se zajednički došlo do kvalitetnog rješenja bez potrebe za dominacijom vlastitog mišljenja, razvoj jezičnih kompetencija, vještina kritičkog zaključivanja, izgradnja samopouzdanja i samopoimanja sebe kao autonomnog samomislećeg bića, a djeca bi trebala naučiti i kako koristiti one vještine kojima će lakše rješavati kompleksne probleme, analizirati i vrednovati tuđa mišljenja, biti kreativniji, originalniji, prilagodljiviji situaciji, fleksibilniji, tolerantniji na stres.

Zasad se ne zna konkretan sadržaj predmeta, a dosad se spominjalo kako je zamišljeno da će učenici, primjerice, putem radionica učiti o općeljudskim vrijednostima poput prijateljstva i hrabrosti, a u predmetu bi se, uz brojne druge, trebala naći i tematika zaštite okoliša.

Javni natječaj

U radnu skupinu koja će raditi kurikulum nastavnog predmeta "Kritičko mišljenje" trebalo bi putem javnog natječaja biti izabrano deset članova, i to po dva stručnjaka iz razredne nastave, predmetne nastave te stručnih suradnika u osnovnim školama, potom dva stručnjaka za odgoj i obrazovanje iz srednjoškolskog sustava te dva iz akademske zajednice iz područja društvenih ili humanističkih znanosti.

Kandidati, uz ostalo, moraju imati završen sveučilišni diplomski studij, najmanje petogodišnje iskustvo u radu u odgoju i obrazovanju, biti u aktivnom radnom odnosu, imati razvijene digitalne kompetencije, poznavati barem jedan strani jezik, biti upoznati s metodikom nastavnog predmeta, a moraju priložiti i uvjerenje nadležnog suda da se protiv njih ne vodi kazneni postupak. Istaknimo da će, osim desetero izabranih javnim natječajem, među članovima radne skupine biti imenovana i još dva predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje te jedan iz Ekspertne radne skupine.

Natječaj traje do 15. listopada, a kandidati će o rezultatima biti obaviješteni najkasnije u roku od petnaest dana od isteka roka za prijavu.

Vjeronauk pohađa 84,5 posto učenika, na jugu Hrvatske više od 90 posto, u Istri svega 55 posto

 

Vjeronauk (svih konfesija) u osnovnim i srednjim školama u aktualnoj 2021./2022. školskoj godini pohađa 380.695 učenika, što je oko 84,5 posto ukupnog broja učenika u našim školama – podaci su MZO-a. Naravno, postoje razlike u osnovnom i srednjem školstvu, pa tako, primjerice, u osnovnim školama u 17 županija broj djece koja pohađaju vjeronauk premašuje 90 posto, a u srednjim školama je situacija obrnuta – u samo četiri županije (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija) broj srednjoškolaca na vjeronauku veći je od 90 posto.

Rekorderi po broju osnovaca (96 posto) koji pohađaju taj izborni predmet su Krapinsko-zagorska, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županije, a uvjerljivo najmanje ih je u Istarskoj (63 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (70 posto) te Gradu Zagrebu (82 posto), a ispod 90 posto je i Sisačko-moslavačka županija (87 posto).

U srednjim školama odustajanje od ovog predmeta očigledno je u većini županija: u Istarskoj, primjerice, gotovo svaki drugi srednjoškolac više ne ide na vjeronauk (on je izbor za 55 posto učenika srednjih škola u toj županiji), u Zagrebu ga pohađa 61 posto srednjoškolaca, u Primorsko-goranskoj 62 posto, a u Sisačko-moslavačkoj 66 posto.

Dubrovačko-neretvanska županija zapravo je jedina u Hrvatskoj u kojoj je postotak učenika koji pohađaju vjeronauk jednak i u osnovnim i u srednjim školama – po 93 posto. Ipak, u Dalmaciji pad zainteresiranih u srednjim školama nije toliko drastičan, a najveći je u Šibensko-kninskoj gdje u osnovnim školama vjeronauk pohađa 92 posto učenika, a u srednjima 80 posto. U Splitsko-dalmatinskoj je tih učenika u osnovnim školama 93 posto, a u srednjima 91 posto, dok ih je u Zadarskoj u osnovnim školama 93 posto, a u srednjima 89 posto.

22. studeni 2024 07:38