Nema kraja uzurpaciji pomorskog dobra u općoj uporabi, koje nema titulara vlasništva i mora biti dostupno svim ljudimaTu z
Zakonsku odredbu treba ponavljati uporno i bez prestanka, jer mnogi nikako da shvate da šetnica, sike i more nisu njihovo dvorište ni njihovo vlasništvo čak i ako granica pomordskog dobra nije katastarski/zemljišno određena i još uvijek je sastavni dio parcele na koju su kao vlasnici uknjiženi.
U naselju Stupin - Čelina na području općine Rogoznica priča o uzurpaciji obale traje već godinama. Stolove, ležaljke i suncobrane na javnoj šetnici i na betoniranom mulu fotografirali smo već nekoliko puta, ali stanje se nije puno promijenilo u odnosu na prije desetak godina.
Ove godine, kaže načelnica Anita Živković, komunalni redari intervenirali su nekoliko puta. Ujutro, kad vlasnici i(li) gosti okolnih kuća i apartmana znaju da su komunalci u obilasku terena, ročnici, ležaljke, stolovi... nestaju, ali čim se oni udalje, "instalacije" su opet na broju. I tako unedogled.
I nije samo tu. U naselju Lozica-Malo Zečevo uglavnom inozemni državljani koji su izgradili vile također su betonirali more i postavili ležaljke i stolove. Svi koji se usude približiti "otetoj" obali Jadrana, bivaju uz pogrdne riječi potjerani, bilo je čak i fizičkih nasrtaja.
More i obala betonirani su i uzurpirani i na jednoj od najstarijih rogozničkih javnih plaža - Gornji muli na Otoku, a u "novokomponiranim" naseljima na području Ražnja, kao što je primjerice Stivašnica ili Tvrdača na području Kalebove luke, nema više ni metra prirodne obale, na sikama se još sadi kupus, blitva i masline...
- Svi mulovi i betonski platoi koji su izgrađeni poslije 2011. godine bit će uklonjeni - kažu nam u Općini.
Tako piše u novom Zakonu o pomorskom dobru, no, ta odredba je naprosto neprihvatljiva. Zar nije bilo uzurpacija prije i poslije te famozne 2011. godine?! Ipak, načelnici Živković i komunalnim redarima treba priznati:da su ove godine zaustavili svaki pokušaj betonizacije mora.
Reakcija je bila brza i učinkovita, devastatori i uzurpatori općeg dobra u javnoj uporabi lokaciju su morali vratiti u prvobitno stanje. Kazne za takvo nedjelo nisu beznačajne, mogu iznositi i do 7000 eura, a trebalo bi ih naplaćivati i retroaktivno.
Slike koje smo posljednjih dana dobili od naših čitatelja o rezervacijama mjesta na javnim plažama danonoćnim postavljanjem ručnika i spužvastih kupališnih rekvizita izgledaju doista ružno, međutim za razliku od betonskih čudovišta lako ih je ukloniti bez posljedica za okoliš.
