USKOK donio rješenje o provođenju istrage, objavljeno za što se sve tereti Josipa Rimac i ostalih 12 osumnjičenika

Uskok je u subotu, nakon provedene opsežne akcije Pnuskoka u aferi Vjetroelektrana, donio rješenje o provođenju istrage protiv 13 poduzetnika i državnih dužnosnika, među kojima je i smijenjana državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac.

Rimac i još 12 državnih dužnosnika i poduzetnika sumnjiči se za kaznena djela trgovanja utjecajem, zloporabe položaja i ovlasti, davanje mira i davanje mita za trgovanje utjecajem te primanje mita.

Pored prvoosumnjičene i u petak smijenjene državne tajnice te bivše kninske gradonačelnice Josipe Rimac, prijavljeni su vlasnik grupacije Lager i tvrtke C.E.M.P. Milenko Bašić (55), izvršni direktor Lagera Dragan Stipić (35), predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić (63), šef splitske ispostave Hrvatskih šuma Ivan Melvan (63) i direktor Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Tomislav Jureković (61).

Uz njih, prijavljeni su šibenski poduzetnik Ante Sladić (31), zagrebački poduzetnik Josip Ravlić (58), HDZ-ov kninski gradski vijećnik Marinko Tokmačija (55), tajnica kabineta Ministarstva poljoprivrede Ružica Njavro (35), HDZ-ova načelnica Gračaca Nataša Turbić (38), kninski poduzetnik Nikola Lapčić (35) i u petak smijenjena pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac (48).

U policijskom priopćenju, u kojem nisu otkriveni identiteti osumnjičenika, navodi se da je riječ o hrvatskim državljanima, dok su Bašić i Stipić dvojni državljani Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Josipu Rimac se sumnjiči da je od početka 2019. pa do kraja svibnja dogovorila s Bašićem i Stipićem kako će, koristeći svoj položaj državne tajnice, osigurati dobivanje dozvola, uvjerenja i sklapanje ugovora radi izgradnje, puštanja u rad, proizvodnju i prodaju električne energije za Vjetroelekranu Krš-Pađane, unatoč neispunjavanju svih propisanih uvjeta.

U zamjenu za dobivene dozvole, navodi se, Bašić i Stipić su Rimac obećali sklapanje police osiguranja za vjetroelektranu, pri čemu bi Rimac dobila proviziju od 45.000 eura, s obzirom da bi prilikom sklapanja police kao agent osiguranja bila njena sestra. Uskok ističe da je Rimac u okviru takvog dogovora poduzimala niz radnji prema predstavnicima Ministarstvu državne imovine, HERA-e i Hrvatskih šuma, a kako bi pogodovala Bašićevoj tvrtki.

Rimac se sumnjiči da je pritom, koristeći položaj i autoritet dužnosnice u Ministarstvu uprave i raspolažući dostupnim informacijama, u nekoliko navrata zatražila od nadležnog ministarstva žurnu izmjenu i stavljanje izvan snage važeće odluke prema kojoj je Bašićeva tvrtka bila dužna platiti dospjele naknade za pravo služnosti u iznosu od 6,9 milijuna kuna. Bašićeva tvrtka, dodaje policija, izbjegavala je platiti tu naknadu još od travnja 2015., iako je cijelo vrijeme bespravno koristila zemljište.
Stavljanjem važećih odluka izvan snage, Rimac je osumničena da je Bašićevoj tvrtki C.E.M.P. omogućila da se na njega primjene uredbe i pravilnici koji su u međuvremenu stupili na snagu i prema kojima su uvjeti plaćanja i izračun naknade za služnost povoljniji. Time bi C.E.M.P. platio znatno manji iznos naknade služnosti u iznosu od oko milijun kuna, navodi se u policijskom priopćenju.

Rimac se sumnjiči i da je, koristeći položaj i utjecaj dužnosnice, od predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića i šefa splitske ispostave Hrvatskih šuma Ivana Melvana zatražila žurno povlačenje negativnih mišljenja i obračuna štete danih na tehničkim pregledima za izdavanje uporabnih dozvola koje su Hrvatske šume prethodno dalo za izgrađeni dio Bašićevih vjetroelektrane. Iako su Hrvatske šume protiv C.E.M.P. ranije podigle tužbu za naknadu štete prilikom izgradnje pristupnih cesta potrebnih za izgradnju vjetroelektrane, sa čime je Rimac bila upoznata, Jakupčić i Melvan su osigurali da se povuku ranija negativna mišljenja.

Na temelju povučenog prethodnog mišljenja, osigurali su Bašićevoj tvrtki da, unatoč neispunjenju uvjeta. s Ministarstvom državne imovine sklopi ugovor o osnivanju prava služnosti na šumskom zemljištu u državnom vlasništvu. Time se zadovoljio jedan od uvjeta za izdavanje uporabnih dozvola, koje je potom i ishodovano, dodaje policija.

Od direktora HERA-e Tomislava Jurekovića sumnjiči se da je na traženje Josipe Rimac omogućio Bašićevoj tvrtki stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije, a time i isplatu veće cijene za isporučenu električnu energiju na temelju donešenih akata. Na taj način C.E.M.P.-u je omogućeno da cijene isporučene energije naraste za 118 posto.

Uz to, Rimac se sumnjiči da je od početka veljače do svibnja, temeljem dogovora s Ante Sladićem i Josipom Ravlićem, utjecala na šeficu kabineta Ministarstva poljoprivrede i članici Upravnog vijeća Agencije za plaćanja u poljoprivredi i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Ružicu Njavro da za 10.000 eura i dodatnih 500.000 kuna osigura izmjene Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u državnom vlasništvu. Izmjenom te uredbe smanjio bi se broj potrebnih uvjetnih grla stoke po hektaru krškog pašnjaka, produljio rok za izjednačavanje potrebnog broja uvjetnih grla s hektarima zemljišta sa šest mjeseci na dvije godine, smanjilo ograničenje najveće površine šumskog zemljišta i povećao iznos poticaja.

Time je Sladićevim i Ravlićevi tvrtkama za otkup i prodaju stoke omogućeno dobivanje znatno većeg iznosa državnih poticaja i potpora, kao i mogućnost zakupa veće površine zemljišta.

Također se sumnja da je Rimac posredstvom Marinka Tokmačije utjecala na HDZ-ovu načelnicu Gračaca Natašu Turbić da raspiše prilagođeni natječaj i izabere Sladićevu i Ravlićevu ponudu za zakup zemljišnih čestica gračačkih poljoprivrednih zemljišta i krških-pašnjaka.

Zauzvrat je Sladić u dogovoru s Ravlićem obećao Rimac veći novčani iznos, prijenos vlasništva na građevinskom zemljištu površine 10.000 četvornih metara u Rogoznici te davanje većih iznosa novca trećim osobama koje će biti uključene u realizaciju njihovog dogovora. Pritom je Sladić predao Rimac neutvrđeni iznos novca Tokmačiji koji je dio zadržao za sebe, dok je najmanje 10.000 eura predao Nataši Turbić.

Oism toga, Rimac se sumnjiči da je od rujna 2019. do 29. svibnja utjecala na Anu Mandac, pomoćnicu ministra gospodarstva Darka Horvata, kako bi osigurala dodjelu bespovratnih potpora tog ministarstva kninskom klesaru Nikoli Lapčiću s kojim je obiteljski povezana. Nakon što je Mandac osigurala Lapčiću 185.449 kuna, klesar je kao protuuslugu od ožujka do svibnja izvodio radove u kući Josipe Rimac po znatno manjoj cijeni. Nakon toga je Rimac još jednom zatražila od pomoćnice ministra gospodarstva da Lapčiću osigura daljnje dobivanje bespovratne potpore Ministarstva gospodarstva za 2020. godinu.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja policajci su pritvorskom nadzorniku predali Rimac, Jakupčića, Melvana, Jurekovića, Sladića, Ravlića, Tokmačiju, Njavro, Turbić, Lapčića i Mandac, dok su Bašić i Stipić trenutačno nedostupni hrvatskim redarstvenim vlastima.