Parovi koji očekuju dijete i žele proći trudnički tečaj u zagrebačkom KBC-u Sestre milosrdnice platit će ga 300 kuna, u KBC-u Osijek 400 kuna, a u Kliničkoj bolnici Sveti Duh moći će ga pohađati besplatno.
Odluči li žena roditi u Općoj bolnici Vukovar, ima 72 posto šanse da bude podvrgnuta epiziotomiji, a u OB-u Nova Gradiška taj se zahvat obavi na 14 posto rodilja. U OB-u Zadar rodilja može dobiti besplatni apartman, u Kninu će apartman platiti 300 kuna.
Žele li roditelji izvaditi matične stanice iz pupkovine nakon rođenja djeteta, medicinsko osoblje u Koprivnici ili Našicama to će im obaviti besplatno, u Zaboku će platiti 1200 kuna ako matične stanice ne žele donirati nego ih žele za osobne potrebe, u Zadru će ih to koštati 1375, a u Dubrovniku 1400 kuna. U Općoj bolnici Koprivnica tek će svaka sedma trudnica završiti porod carskim rezom, a u Općoj bolnici Karlovac to će zadesiti gotovo svaku treću rodilju.
Neki su to od niza usporednih podataka o rodilištima u Hrvatskoj koje je proteklih godinu dana prikupljala Udruga roditelja u akciji Roda te ih objavila na posebnoj web stranici rodilista.roda.hr, na kojoj će žene moći i ocjenjivati rodilišta na temelju vlastitih iskustava. Stranica je prije svega namijenjena budućim roditeljima kako bi mogli usporediti kvalitetu usluga u pojedinim rodilištima i znati što mogu očekivati.
Taje podatke
Međutim, velik broj rodilišta - više od polovice i gotovo sva najveća rodilišta - nije dostavio odgovore na neka ključna pitanja, osobito o cijenama pojedinih usluga, poput trudničkih tečajeva, vađenja matičnih stanica ili apartmana za rodilje. Naime, iako se radi o javno financiranim zdravstvenim ustanovama, ne postoje jedinstveni pravilnici koji bi regulirali cijene takvih usluga na razini države, nego ih svaka bolnica autonomno određuje. Razlike među njima su značajne, a bolnice, čini se, nisu sklone objavljivanju tih informacija.
Udruga Roda objavila je sve informacije do kojih je uspjela doći u samim rodilištima, no zatražila je i od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo podatke koji se redovito prikupljaju, a vrlo rijetko objavljuju. Radi se o podacima o stopi perinatalne smrtnosti, broju umrlih majki pri porodu (u 2016. u Hrvatskoj su zabilježene dvije smrti majki), zatim udio carskih rezova u ukupnom broju poroda, postotak epiziotomija, postotak vaginalnih poroda nakon prijašnjeg poroda carskim rezom i drugim pokazateljima.
- Ono što prvo upada u oči jest da prikupljeni podaci otkrivaju velike razlike unutar zdravstvenog sustava. Moramo se zapitati kako to da one postoje i zašto: žene i djeca diljem Hrvatske zaslužuju istu, kvalitetnu i dostupnu skrb, a umjesto toga svaka ustanova postupa po svome - kaže Daniela Drandić, voditeljica programa Reproduktivna prava u udruzi Roda.
Jedan od najvažnijih podataka o kvaliteti zdravstvene skrbi o majkama i djeci jest stopa perinatalne smrtnosti. Hrvatska ima, općenito, nisku perinatalnu smrtnost, no gole brojke ukazuju na bitne razlike među rodilištima: u OB-u Karlovac na 1000 rođene djece zabilježena je, statistički, 1,1 smrt, a u Županijskoj bolnici Vinkovci njih 9,1. Među kliničkim bolničkim centrima, najveću smrtnost bilježi Klinika u Petrovoj ulici.
- To je očekivano jer k nama dolaze najteži slučajevi i najteže patologije iz cijele države, pa i iz nekih drugih zagrebačkih centara. Uvjeren sam da, primjerice, Opća bolnica Gospić ima perinatalnu smrtnost nula jer se u njoj ne porodi nijedna žena s takvim rizicima. Pokazatelj o oko 6 promila u našim uvjetima smatramo dobrim rezultatom - kaže dr. Slavko Orešković, predstojnik Klinike.
Teži zahvati
OB Gospić spomenuo je napamet, kao ilustraciju, no bio je u pravu: OB Gospić je, uz bolnice u Kninu i Požegi, bolnica bez zabilježene perinatalne smrtnosti. Perinatalne smrtnosti, iz istog razloga, nije bilo ni u izvanbolničkim, malim rodilištima pri domovima zdravlja u Metkoviću i Sinju, u kojima nije bilo ni carskih rezova jer ih oni ne izvode.
U nekim manjim rodilištima podaci iz godine u godinu ponekad jako variraju iz nekih razloga na koje sama bolnica ne može utjecati: u OB-u Zabok, primjerice, u 2016. perinatalna je smrtnost bila razmjerno visoka i iznosila 8,3 na 1000 rođene djece.
- U 2016. godini imali smo neuobičajeno velik broj žena čijoj je djeci srce prestalo kucati još u maternici te su rodile mrtvo dijete. Ni jedno dijete nije umrlo u bolnici nakon poroda. Na sreću, u 2017. godini nismo imali nijedan takav slučaj - kaže dr. Rajko Fureš, voditelj Odjela za ginekologiju i porodništvo OB-a Zabok. U toj bolnici posljednjih su godina, svjedoče pacijentice, stvoreni jako dobro okruženje i uvjeti za rodilje, zbog čega je to rodilište jedno od njih četiri uključeno u projekt Rodilište - prijatelj majki. Carskim rezom završava tek 17 posto poroda, a epiziotomija se obavlja u 23 posto vaginalnih poroda.
Carski rez
- To je rezultat isključivo truda našeg osoblja, osobito primalja, praćenja novosti u medicini i pridržavanja pravila profesije. Veseli nas što, unatoč padu ukupnog broja novorođene djece, broj poroda u našoj bolnici raste - kaže dr. Fureš.
Relativno visoka perinatalna smrtnost zabilježena je i u jedinom privatnom rodilištu, rodilištu Podobnik. Međutim, naši sugovornici upozoravaju kako se i taj podatak vjerojatno može pripisati činjenici da se veći broj žena kojoj djeca umru još u utrobi odluči otići u privatno rodilište, u kojem mogu zatražiti porod carskim rezom i izbjeći novu traumu vaginalnog poroda.
Broj poroda koji se obavi carskim rezom opada, no i dalje je vrlo visok. Prema istraživanju, broj carskih rezova ne bi smio biti veći od 19 posto, a u Petrovoj je udio 26 posto, dok je prije 30-ak godina u Petrovoj carskim rezom završavalo samo 10 posto poroda.