Dok traju natezanja koliko je tko konverzijom podigao cijene, inspekcija obilazi trgovce i obrtnike, a Vlada prijeti crnim listama ili nekim drugim mjerama, čini se da se zaboravilo da živimo u zemlji u kojoj je proteklih mjeseci hrana, i to osnovni prehrambeni proizvodi, poskupljivala i još uvijek poskupljuje po 20, 30 pa i 40 posto. I to kruh, brašno, ulje, jaja, meso...
Puhati na poskupljenja koja je izazvao euro i činjenicu da se nisu ostvarile optimistične Vladine najave o nikakvom ili malešnom poskupljenju od 0,2 do 0,4 posto zbog konverzije čini se gašenjem vatre šibice dok zaboravljamo požar koji gori mjesecima.
Ima i pojeftinjenja...
Jedan veliki trgovački lanac iz kojeg poručuju da nisu podizali cijene, danas ima neke cijene koje su posljednja dva dana prošle godine bile cent ili dva niže i neke koje su identične onima s kraja prošle godine. Ili, u kunama, radilo se uglavnom o lipama poskupljenja nekih proizvoda.
Kod nekih drugih trgovaca možda bi se našlo više poskupljenja, a moguće je da ima i onih kod kojih bi se našlo pojeftinjenja. No, krajem 2021. taj isti lanac prodavao je brašno za 5,49 kuna, a danas za 5,77 kuna, šećeru su prije godinu dana cijene bile 6,49 kuna a sada 7,99 kuna, a riječ je o maksimumu cijena za ta dva proizvoda na koje je u rujnu prošle godine ograničila cijene Vlada.
Kilogram paškog trapista posljednjih dana pretprošle godine koštao je 114,99 kuna, a sada košta 144,99 kuna, koliko je koštao i posljednja dva dana prošle godine, kao i jogurt SenSia od kilograma, kojem je cijena krajem 2021. bila 15,99 kuna, a trenutno je 18,99 kuna, pakiranje od četiri mineralne Jane od 1,5 litara umjesto 19,99 kuna koštaju 23,96 kuna... Slično je i s drugim cijenama.
Samo je u studenome, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija iznosila 13,5 posto, za koliko su sve cijene skočile u odnosu na isti lanjski mjesec, dok su 22 posto veće nego u 2015. godini. Hrana i bezalkoholna pića poskupjela su 19 posto u odnosu na lani i 31 posto u odnosu na cijene iz 2015.
Obarani rekordi
Nisu se ostvarile najave mnogih ekonomista da će rast cijena usporiti nakon ljeta, ali jesu prognoze onih manje optimističnih koji su isticali da euro uvodimo u vrlo nezgodnom vremenu krize, rasta i inflacije i bili skeptični prema najavama malenog, gotovo nikakvog utjecaja konverzije kune u euro na cijene.
U studenome je samo kruh poskupio 32 posto u odnosu na lani, dok je 54 posto skuplji nego 2015., mlijeko s niskim udjelom masti skuplje je 38 posto i 62 posto nego prije sedam godina, šećer je skuplji 30 posto na godišnjoj razini, jogurtu su cijene skočile 24 posto, siru 28 posto, brašnu 11 posto, mesu i krumpirima 17 posto, a rekorder su jaja s cijenama većim 46 posto.
Cijene su preklani počele rasti i inflacija se iz mjeseca u mjesec povećavala da bi cijele prošle godine obarale nevjerojatne rekorde, kakve ne pamtimo od prvih nekoliko godina suverenosti.
Vlada je proljetos spustila PDV s 25 na pet posto određenoj hrani pa se od tada tom najnižom poreznom stopom oporezuju kruh, mlijeko, dječja hrana, voće, povrće, meso, riba, ulje, masti, maslac, margarin i jaja. I prilikom tog poteza Vlade bilo je bitaka i poskupljenja umjesto pojeftinjenja, pa su trgovci naposljetku spustili cijene, a onda su se one polako opet počele dizati nebu pod oblake, da bi Vlada opet intervenirala i u rujnu zamrznula cijene ulja, mlijeka, glatkog i oštrog brašna, šećera, cijelog pileta, svinjskog vrata s kosti, svinjskog vrata bez kosti i miješanog mljevenog mesa.
Gorivo pod nadzorom
Uz to Vlada drži cijene struje i goriva pod kontrolom, a statistika kaže da su cijene struje u studenome bile 12 posto više nego u istom mjesecu lani, dok je dizel bio skuplji 28 posto, a benzin 11 posto.
Kakve bi cijene bile da Vlada nije spuštala PDV, zamrznula cijene nekim proizvodima i da ne kontrolira cijene energenata? Da sutra svi oni koji su neopravdano podigli cijene vrate ih na razine s kraja prošle godine, koliko bi trajale te cijene i kada bi opet počele skakati? Bi li potrajale tjedan ili mjesec dana?