Pitanje nad svim pitanjima glasi: hoće li nam ulazak u Schengen donijeti promjene u nekretninskom carstvu, hoće li cijene preko noći skočiti u nebo, hoće li narasti prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima nakon ukidanja moratorija? Oni koji su se ponadali da će djedovine skupo i preko noći prodati žiteljima EU mogli bi se razočarati.
U agencijama očekuju tek neznatan porast cijena nekretnina, ali ne baš i prodaju zemljišta što se može zahvaliti inflaciji, krizi, ratu u Ukrajini. Ali nije ipak baš sve tako monotono, Dalmaciji se ispod banka počeo događati novi trend nalik svjetski poznatom dubaiskom modelu, koji polako mijenja ustaljenu situaciju na ovom tržištu.
U modu su došli resorti s malim luksuznim kućama, s jednim do dva stana površine od 80 do 150-ak kvadrata. Uz njih to su i sklopovi zgrada s nekoliko stambenih jedinica koji i prije stavljanja kamena temeljca već imaju svoje vlasnike. Ludo smo zanimljivi digitalnim nomadima, obiteljima s malom djecom, ljudima srednjih godina ili umirovljenicima koji s dalekog hladnog i skupljeg sjevera bježe u svoj dom na našoj obali i otocima. U zaštićenim resortima imaju sve što im treba, vratare, zaštitare, usluge čuvanja djece, pasa, organizirane vrtiće, dostave hrane, prijevoza, usluga, pouzdane susjede. Što je najzanimljivija stavka, kod nas im je život puno jeftiniji.
-Po udjelu prodaje u zadnje tri godine čak 30 posto otpada na strance, mahom s područja sjeverne Europe, kojima će naš ulazak u Schengen još više olakšati kupovine. Zanimljivo je da oni u našoj zemlji više ne kupuju toliko kuće za odmor u kojima će biti mjesec dana tijekom ljetnog razdoblja. Oni kod nas kupuju svoj drugi dom, nekima će on postati i prvi. Činjenica je da smo zadnje tri godine bilježili veliki prodajni rast. I tada se prodalo sve što je vrijedilo.
Odjednom su u fokus pažnje došli resorti, zatvorene dobro čuvane, sigurne cjeline s luksuznim jedinicama, sa šest do desetak vila, u malim zajednicama u kojima se ljudi poznaju. To su kao male urbane lokacije sa zajedničkom pričuvom, zajednički se održavaju bazeni, s visokom kvalitetom života koje su njihovi vlasnici voljni dobro platiti. Mahom su to vile jednokatnice od 200 do 250 kvadrata, s 500 do 700 metara četvornih metara okućnice, s bazenom, sportskim terenima, blizu mora, blizu svega, a opet ne u centru velike gužve, buke. To je apsolutni hit – veli poznata splitska poslovna žena Jasminka Biliškov, vlasnica agencije Biliškov nekretnine.
U fundusu agencije i sama nudi nekoliko sadržaja slične koncepcije. Među njima je i naselje u Sutivanu na Braču s 40-ak stanova, koje funkcionira kao poluzatvoreni sustav. Svakom stanu pripada terasa, poneki imaju jacuzzi, vlastito zelenilo, palme. Zvuči svjetski no zanimljivo je kako će s obzirom na sutivanske prostorne planove ovakvi modeli biti arhaizam po pitanju koncepta gradnje. Sutivan koji je s profiliranim planom razvoja postao velika bračka turistička atrakcija i jedno od najpoželjnijih mjesta za ugodan život, budućnost vidi u malim vilama s maksimalno dva stana.
-Mislim da bi cijena nekretnina s ulaskom u Schengen mogla malo porasti. Postali smo sastavni dio Europe, strancima smo lako dostupni, sigurni, prihvatljivi. Za život u resortima ili zasebnim stambenim naseljima rado će izdvojiti od tri do četiri tisuće eura za metar četvorni. Mislim da će uvijek prije birati radije takav sadržaj nego kupnju građevinskog ili poljoprivrednog zemljište – veli Jasminka Biliškov.
Istu situaciju bilježimo i u Jelsi koja je na Hvaru ono što je Sutivan na Braču. Jelsa je raširila krila, snažno se razvija, na meti je stranaca koji su u njoj pokupovali stanove u malim zgradama u izgradnji. Ivo Drinković vlasnik MyHvar agencije za nekretnine priča kako prodaja poljoprivrednog zemljišta ne bilježi rezultat, no za građevinsko ima nešto većeg interesa. Najveći se pak bilježi za kuće sa stanovima, nalik onima iz uvale Vitarnja koja se nalazi velikom u fokusu pažnje bogatih domaćih investitora.
-Stanovi u takvim novogradnjama se kreću po četiri tisuće eura za kvadrat i apsolutni su hit među strancima. U naredne tri godine očekuje se gradnja 50 stambenih jedinica površine od 60 do 80 kvadrata za koje su zainteresirani Šveđani, Nijemci, mahom žitelji sjeverne Europe. Stranci kupuju te stanove kako bi i u njima stvorili svoj drugi dom. Koliko je Jelsa postala zanimljiva pokazuje i veliki interes francuskih investitora koji su kupili zemljište vrijedno nekoliko milijuna eura. Tu imaju plan napraviti hotel – veli Drinković.
Grad Hvar im je postao preskup, pa svoju oazu pronalaze u okolnim mjestima. Jelsa im je sa svim sadržajima idealno mjesto za odmor. U hvarskom centru metar četvorni skače i do pet tisuća eura. Malo se toga u prodaji i nudi. Za vile na njihovom Beverly Hillsu, na Majerovici traži se i po nekoliko milijuna eura, a novog vlasnika dobivaju i prije oglašavanja prodaje. Jelsa zato postaje nova hvarska zlatna koka.
-Pojačani interes stranog tržišta smo imali nakon što su popustile korona mjere, nakon čega je uslijedila manja stagnacija. Ulazak u Schengen neće rezultirati dodatnim povećanjem cijena, jer su zadnje dvije godine cijene dosta porasle. Mislim kako Shengen neće sigurno biti razlog za novi rast. Cijene su se već i prije puno digle. Ima interesa, ali manje nego prije – veli Mario Morača iz agencije Croatia Property Sales.
I on prisnažuje tezu o interesu stranaca za urbanim zonama u kojima imaju dostupnost svih elemenata modernog života, restorane, trgovine, poštu, zdravstvene ustanove, vrtiće, škole. Promjena je to dosadašnjeg ustaljenog modela.
-Analizirajući poslovanje uočavamo kako su strancima najzanimljivije lokacije na Braču, Hvaru, upravo zato što su transportno najdostupnije. Slijede ih Vis i Korčula koja se sve više otkriva. A na kraju liste su najudaljeniji Lastovo i Šolta koja nema dovoljno sadržaja za pojačani interes – zaključuje Mario.