Stručnjaci najavljuju 'najgore tek dolazi': evo koliko će vas koštati "usudite li se umrijeti"...

Neočekivani porast broja umrlih u prosincu prošle i siječnju ove godine uznemirio je dobar dio javnosti, pa se po kuloarima sve češće govori, odnosno nagađa o razlozima povećane smrtnosti - piše Slobodna Dalmacija.

Što je točno dovelo do velikog broja smrtnih slučajeva u prosincu i siječnju - pitanje je na koje nije lako naći odgovore. Ni liječnici, ni znanstvenici još uvijek nemaju jednoznačna i istraživanjima dokazana objašnjenja, no činjenica je kako gotovo sva groblja, od Zadra do Dubrovnika muku muče s popriličnim brojem sprovoda.

Uzroci smrtnosti znat će se tek kada ih Državni zavod za statistiku prikupi i obradi, no, tvrdi Jasna Ninčević, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, neke činjenice ipak objašnjavaju povećanu stopu smrtnosti.

– Iako je evidentno da je smrtnost veća u posljednja dva mjeseca, razloge za sada možemo samo pretpostavljati. Poznato je da ekstremne hladnoće, kao i ekstremne vrućine, pridonose povećanoj smrtnosti kroničnih bolesnika, posebice onih koji boluju od srčanožilnih bolesti, endokrinih, neurodegenerativnih bolesti, hipertenzije, pa čak i kod onih koji boluju od malignih bolesti.

Takvi bolesnici slabijeg su općeg stanja, sposobnost krvnih žila da se prilagode velikim temperaturnim razlikama je znatno slabija, teže podnose i prebolijevaju bilo koji infarkt, od običnih viroza, gripe, upala pluća i slično. Češći su i moždani i srčani udari.

Zimi su češći padovi u starijoj dobi zbog poledice, pa i to pridonosi većoj smrtnosti. Također, hrana koja se konzumira zimi teža je za probavu, zbog hladnoće manje se boravi na otvorenom, građani se općenito manje kreću...

Sve to pridonosi "višku" smrtnosti u ovo doba, uz već poznati "višak" smrtnosti uzrokovan gripom, koji je prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije negdje oko 10 posto – obrazložila nam je ravnateljica Ninčević.

Negativan trend

Iako je stanje krajem 2016. bilo itekako alarmantno, zapravo je već 2015. najavila negativan trend - te je godine, naime, umro najveći broj hrvatskih građana - nešto više od 54 tisuće.

Porast opće stope mortaliteta, itekako je zabrinjavajući tvrdi Nenad Pokos, izv. prof. demograf Instituta "Ivo Pilar", pogotovo jer će, po svemu sudeći, u sljedećim godinama posebice doći do izražaja.

– Neko posebno istraživanje vezano za smrtnost u 2016. još uvijek nismo imali, no na tu se temu itekako ima što reći. Zimskih mjeseci općenito je povećana smrtnost stanovništva, pogotovo od bolesti srca i krvnih žila. Po nekim istraživanjima stopa smrtnosti zimi je veća čak za 20 do 30 posto.

Za Hrvatsku je iznimno bitno napomenuti da je 2015. umrlo 54.205 osoba što je najveći broj umrlih u neovisnoj Hrvatskoj (1991. godine bio je najveći zbog posljedica rata), a u odnosu na 2014. porast broja umrlih iznosi 3366 (6,6%) osoba.

Šok u Zadru

Za 2016. još nemamo potpune podatke, ali prvih 11 mjeseci pokazuje da će taj broj biti ipak nešto manji nego 2015. To nije ništa neobično jer u kraćem godišnjem nizu često dolazi do oscilacija u broju umrlih pa je naprimjer 1982. zabilježeno 50.167, a 1983. čak 54.636 umrlih bez nekog objašnjivog razloga.

Međutim, ono što zabrinjava jest porast opće stope mortaliteta jer se broj umrlih već godinama kreće iznad 50 tisuća, a ukupnog je stanovništva sve manje. Porast stope mortaliteta posebice će doći do izražaja (osim što je već 2015. znatno porasla) sljedećih nekoliko godina jer u životnu dob pogođenu većim rizikom smrti ulaze brojnije generacije rođene nakon Drugoga svjetskog rata odnosno tzv. baby-boom generacije (rođeni između 1946. i 1954.).

Naime, u Hrvatskoj je 2014. godine prosječna dob umrlih iznosila 72,2 godine za muškarce te 79,3 godina za žene što upravo ukazuje da povećana smrtnost već znatno pogađa muške babyboomere, a uskoro će i žene iz tih generacija – uvjeren je profesor Pokos.

Crni siječanj doveo je do toga da se na splitskom Lovrincu na sprovod čeka i po šest dana, jer se dnevno može obaviti šest sprovoda. Što se stope smrtnosti tiče, prema službenim podacima, tijekom 2016. godine na Lovrincu je tako pokopano točno 1187 preminulih, godinu prije 1236, što je rekord novijeg razdoblja, dok je 2014. obavljeno ukupno 1148 ukopa.

Slična situacija bilježi se i u Zadru.
– Ukupan broj sprovoda na Gradskom groblju u siječnju 2016. iznosio je 43, dok je u 2017. bio 61 sprovod, dakle bilježi se 41% više sprovoda.

Također, na groblju Belafuža, koje je relativno malo groblje s 1500 grobnica, u siječnju prošle godine bilo je ukupno osam, a ove godine 12 sprovoda. U hladnjaču na Gradskom groblju u Zadru dovoze se i pokojnici koji se ukapaju na drugim grobljima izvan grada, te je u siječnju 2017. na gradsko groblje dovezen ukupno 161 pokojnik (od čega je 61 pokopan na Gradskom groblju, 12 u Belafuži, a 88 pokojnika ukopano je na ostalim grobljima.

Ni stariji djelatnici tvrtke ne pamte ovako velik broj preuzetih pokojnika i sprovoda na svojim grobljima kao što je u posljednja dva mjeseca. Dobrom organizacijom posla uspijevamo odraditi sve ukope, te se trudimo izići u susret strankama - tvrde iz zadarske tvrtke "Nasadi" d.o.o.

Povećanje sprovoda bilježi se i u Dubrovniku. Zahvaljujući jutarnjim tihim sprovodima, također sve uspijevaju odraditi, a u siječnju ove godine bilježe povećanje od osam do deset posto.

Broj umrlih uvijek je veći u prvom i sedmom mjesecu, tvrdi Nediljko Erceg, objašnjavajući situaciju na sinjskom groblju svetoga Frane. Sinjska okolica, kaže nam, ima 21 groblje, gdje evidencije vode župni uredi, a na gradskom groblju u siječnju su zabilježili 23 ukopa. Slična situacija je i u Omišu, gdje se na gradskom groblju bilježi blagi rast, no dobar dio stanovništva pokapa se u okolnim, mjesnim grobljima.