Rast cijena nekretnina u gradovima dovest će neminovno do fluktuacije stanovništva. Sve je više stranaca koji kupuju stanove i apartmane u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku..., ali i mladih obitelji koje se odatle sele u manja mjesta jer su im stambeni kvadrati preskupi.
Većina ih pokušava naći stanove u općinama oko velikih gradova, na pola sata vožnje od radnog mjesta, no ima i onih koji su Dalmaciju, primjerice, spremni zamijeniti Likom, a Rijeku Gorskim Kotarom. Splićani sele u Konjsko, Dugopolje i Dicmo, Riječani u Fužine. Kuće po Slavoniji i Srijemu mogu se kupiti i za nevjerojatnih sedam tisuća eura. Po Kordunu i Baniji puno je napuštenih nekretnina, naročito nakon potresa koji se dogodio, a obnova dugo neće biti gotova. O svemu svjedoče i oglasi na Njuškalu.
Na Žumberku je, recimo, puno napuštenih kuća, a samo sat vremena vožnje dalje, u gradovima, Karlovcu i Zagrebu, što se cijena stanova i kuća tiče, sasvim je druga priča.
Tri tisuće eura za metar
Ervin Poljaković, posrednik u prometu nekretninama u tvrtki "Plexus", kaže da se Splićani zbog jeftinijih kvadrata sele čak u Donji Lapac.
- Jedna mlada obitelj iz Splita koju poznaje moja kćerka, dobila je u nasljedstvo 25 tisuća eura. Jasno vam je da bi u Splitu po toj cijeni mogli kupiti jedino garažu, no oni su čisto znatiželje radi ukucali taj iznos u pretraživač na Njuškalu i shvatili da se za 25 tisuća eura može kupiti kuća i imanje u Donjem Lapcu. Otišli su je razgledati i svidjela im se na prvi pogled. Već idući tjedan su je kupili, a onda slijedi iznenađenje jer su shvatili da nisu jedini koji su se odlučili na taj potez jer su se tu preselile još tri obitelji iz Splita i okolice - veli Poljaković.
Naš sugovornik smatra da će biti sve više onih koji napuštaju gradove i odlaze u ruralna naselja.
- Razloga ima više. Prvi su, naravno, preskupi stambeni kvadrati. Jeste li do jučer mogli zamisliti da će se u novogradnji na Visokoj stanovi prodavati po tri tisuće eura za metar kvadratni? To je naša stvarnost. Nama koji smo rođeni u gradu čini se nezamislivim zamijeniti urbanu sredinu Likom ili Slavonijom, međutim, mlade obitelji koje su na početku života biraju to jer im se u konačnici više isplati. Umjesto stančića tako imaju kuću i imanje. I koronavirus je napravio svoje. Ljudi su počeli cijeniti život na osami. Ljepše im je u prirodi nego u zagušljivom i bučnom gradu. Na ovaj način bi se s vremenom mogli rasteretiti gradovi, a život vratiti u ruralna područja - kaže Poljaković.
Kredit na trideset godina
Prije desetak godina interes za kupnju stanova i kuća u prvom prstenu oko Splita, nije bio naročit. A onda su se stvari počele stubokom mijenjati.
- Mladi se sele u Solin, Kaštela, Podstranu. Interesiraju se za kupnju kuća u Žrnovnici, pod Mosorom. Počeli su razmišljati o komodu. Žele imati barem malo dvora, vrt. Cijene su i u okolici Splita narasle, tu novogradnje dosežu i 2500 eura po kvadratu, ali svejedno je jeftinije nego u Splitu. Zapravo, odnos cijena između Splita i bliže okolice je uvijek isti, samo što su stambeni kvadrati u gradu mnogima postali nedostižni - konstatira Poljaković.
Promijenio se i način života. Malo tko je više kao nekada vezan za isto radno mjesto i adresu stanovanja cijeli život.
- Ljudi se danas puno lakše odlučuju na selidbu. Posao mnogima nije stalan. Riječ je vrlo često o ugovorima na određeno vrijeme ili ugovorima o djelu, tako da mladi danas ne vežu nužno svoju sudbinu za jednog poslodavca i mjesto stanovanja, nego se sele za poslom. I takvih će biti sve više - uvjeren je agent za nekretnine Poljaković, tim prije jer im kupnja kuće u provinciji neće ni izbliza predstavljati takvo financijsko opterećenje kao kad je u pitanju stan u gradu, za koji se nerijetko podiže kredit i na trideset godina. Stavlja omča oko vrata.
Kuća iz oglasa (detalji oglasa i specifikacija kuće u tekstu ispod fotografija)
