Slučaj nestanka mladog para iz Splita otvorio niz pitanja: Kada se aktivira Interpol ‘žutom objavom‘? Ima li policija ovlasti novu adresu dati obitelji?

Tina Smoljo (22) i Tonino Raić (22), par iz Splita, pronađeni su i živi su i zdravi. Objave o njihovu nestanku skinute su iz Nacionalne evidencije nestalih osoba, dok je za trećom osobom, Paškom Mladinićem (23) iz Solina, potraga još uvijek na snazi.

Iz PU splitsko-dalmatinske službeno su nam dali najkraću informaciju.

– Ne poduzimamo više mjere traganja. Osobe su pronađene žive i zdrave, a za sve ostale detalje nismo ovlašteni da ih iznosimo u javnost – doznajemo od Jerka Kurevije iz Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću.

Objave o nestanku ne bi bile skinute da se nije sa stopostotnom sigurnošću utvrdilo da je s nestalim osobama sve u redu. Isto tako, uobičajena je procedura da se kontaktira i obitelj te osobe koja je prijavila nestanak.

Zbog zakonskih odredbi, policija ne smije izići u javnost s podatkom je li se par iz Splita javio iz inozemstva ili su u Hrvatskoj. Radi se, naime, o punoljetnim osobama koje imaju pravo na svoju privatnost.

Svojevoljni odlazak

U vezi s trećom osobom, koja je također povezivana s njihovim putem u Nizozemsku, a još uvijek je na popisu nestalih, pretpostavlja se, s obzirom na razvoj situacije s mladim parom, da se također radi o svojevoljnom odlasku.

Nestanak Paška Mladinića prijavljen je u ovaj ponedjeljak, nakon što su već bile raspisane potrage za mladim parom. Navedeno je kako je nestao prije tjedan dana, 6. studenoga, te da se udaljio s adrese prebivališta u Solinu.

Nestanak Tonina Raića prijavljen je prošlog tjedna, a kao datum odlaska s kućne adrese naveden je 7. studenoga, dok je za djevojku Tinu Smoljo nestanak prijavljen u isto vrijeme, a kao dan odlaska na put bio je naveden 8. studenoga.

Prema podacima iz objave, otišla je s adrese u Splitu na put u Nizozemsku, nakon kojega joj se izgubio svaki trag. Kako stoji na stranicama NENO-e, nestanak punoljetne osobe može prijaviti svatko tko ima saznanja ili opravdanu sumnju da je određena osoba nestala.

Kad su u pitanju djeca i maloljetnici, prijavu o nestanku podnosi roditelj, zakonski zastupnik ili skrbnik. U slučaju para iz Splita, vijest o prijavljenom nestanku proširila se putem društvenih mreža i izazvala opću zabrinutost, ponajviše zbog mlade dobi mladića i djevojke.

U objavi je navedeno kako su se u subotu 5. studenog uputili u Rotterdam. Posljednji su put viđeni na graničnom prijelazu u Sloveniji u crnom BMW-u splitskih registarskih oznaka, a prema neslužbenim podacima, viđeni su u Austriji na naplatnim kućicama.

Međutim, kad se radi o punoljetnim osobama kojima nije oduzeta poslovna sposobnost i nemaju skrbnika, one same imaju pravo odrediti mjesto svojeg boravka. Prema zakonu, nisu dužni o novoj adresi obavijestiti ni članove obitelji, ni policiju, a ponajmanje javnost.

Pravo na privatnost

Često se želje za anonimnošću nestalih osoba u takvim situacijama ne preklapaju s interesima članova obitelji, koji strahuju za svoje najmilije. Stoga je razumljivo da se zabrinuta obitelj obrati policiji i potraži pomoć, ali i MUP ima ograničene ovlasti.

Oni nisu ovlašteni niti utvrđivati novu adresu nestale osobe, osim ako nema dokaza da su žrtve kaznenog djela ili nesretnog slučaja ili da im prijeti opasnost. Čak i u tim slučajevima, kada saznaju novu adresu, moraju, nakon što se utvrdi da je s nestalom osobom sve u redu, nju pitati za dozvolu da o njezinu novom mjestu boravka obavijeste obitelj i prijatelje.

Ako osoba to ne želi, tada se mora postupiti sukladno njezinim željama. Isto tako, ovlasti i mogućnosti još su im manje kad osoba prijeđe granicu.

U tim slučajevima hrvatski MUP nema ovlasti niti u svakom pojedinom slučaju tražiti od međunarodnih policijskih snaga utvrđivanje nove adrese za njihove državljane. Postoje, naime, Interpolove "žute objave" koje se raspisuju za nestalim osobama.

Međutim, da bi Interpol objavio takvu potragu, potrebno je da postoje i druge okolnosti koje ukazuju, primjerice, na opasnost za nestalu osobu. Čak i tada, ako se radi o nestaloj odrasloj osobi koja ima poslovnu sposobnost, država koja je pronađe prvo će je pitati želi li da se o njezinu pronalasku obavijesti policija države koja je nestanak objavila i osoba koja je objavu tražila ili to ne želi.

Postupak putem Interpola je takav jer često nije riječ o običnim nestancima, nego o bijegu od nasilnog člana obitelji i slično, te slučaj i dođe do njih jer se radi o potencijalnom kaznenom djelu i žrtvi.

Roditeljske otmice

Ako se radi o nestalom djetetu, država koja ga pronađe odmah će o tome izvijestiti tijelo koje je objavu raspisalo, a dijete staviti pod skrb za to nadležne institucije, te će o tome odmah izvijestiti i najbliže diplomatsko ili konzularno predstavništvo države koja je raspisala objavu.

Žute objave često se koriste u slučajevima tzv. roditeljskih otmica djece, kad se za roditeljima raspisuju plave objave ili crvene tjeralice, a za djecom žute objave. Uz žute objave, policija matične države mora Interpolu priložiti zubni karton, detaljan opis odjeće i nakita koji je osoba nosila u vrijeme nestanka te opis prtljage koju je imala sa sobom.

Zbog svega opisanog, da se mladi par iz Splita nije sam javio, kako neslužbeno doznajemo iz inozemstva, naša policija ne bi imala načina da im uđu u trag. Naime, nikakve okolnosti nisu ukazivale na to da su bili ugroženi u Hrvatskoj, ali ni na putu preko granice, pa nije bilo osnove uključivati Interpol.

Na sreću za zabrinutu obitelj, djevojka i mladić obavijestili su službene organe da je s njima sve u redu. Time su smirili tenzije te su skinute nacionalne objave o potrazi, ali su zadržali za sebe mjesto boravka i svoju privatnost.