Radnik HEP-a, danas 60-godišnji Željko Tomasović prije gotovo devet godina jedva je izvukao živu glavu dok je s kolegom radio u mjestu Aržano. Doživio je nesreću, te punih šest sati bio klinički mrtav jer ga je na drvenom stupu dalekovoda napao roj stršljena, piše N1.
Baš na tom stupu imali su leglo, a Tomasović nije uspio izbjeći ubode iako je bio propisno zaštićen. Budući da je alergičan na ove ubode pao je u anafilaktički šok. I kasnije je trpio ozbiljne zdravstvene tegobe, razvio je PTSP, triput je bio hospitaliziran.
Tužio je tvrtku tražeći odštetu zbog ozljede na radu do koje je došlo jer, smatra, stup nije bio pravilno provjeren prije nego što su radnici došli na njega spajati žice.
Općinski sud u Splitu nedavno je donio nepravomoćnu presudu prema kojoj HEP-Operator distribucijskog sustava mora Tomasoviću platiti nešto više od 74.000 eura odštete, što iznosi 560.000 kuna. Uz to moraju mu nadoknaditi i 29.475 eura odnosno 222.081 kunu sudskih troškova, navodi N1.
Ako presuda postane pravomoćna HEP će konačno morati bar financijski obeštetiti svog zaposlenika koji je teško stradao. Njihov djelatnik Željko Tomasović razgovarao je s našim novinarom Vladimirom Urukalom 2017. godine:
- Čist san ka sveto ulje, ne prezam prid nikim i svakome od mojih šefova ću reći ono što ih ide. A to je da me boli njihov odnos i odnos firme prema meni ka radniku koji je 31 godinu u HEP-u i koji je nastrada radeći svoj posao.
A otkad mi se to dogodilo, nitko me od njih nije nazva, pita je l‘ što triba. Pari da san pas, a ne čovik – kazao je tada ogorčeno Željko Tomasović iz Imotskog, radnik imotskog pogona "Elektrodalmacije", koji je jedva živu glavu izvukao.
Popeo se tada na drveni stup kako bi odvojio žice od glavnog voda, a na visini od metar i pol bilo je gnijezdo stršljena koji su ga napali. Izboli su ga 20-ak puta po licu, vratu i rukama, a kako je bio alergičan, pao je u anafilaktički šok.
– Bija san šest sati klinički mrtav, doktor nije moga virovat da san se probudio. Od otrova tih beštija ostale su mi trajne posljedice, uništeni su mi živci, spolni organ, gubim snagu u rukama i nogama.
Od tog dana san na bolovanju, prvo je to bilo zbog ozljede na radu, što ovo što mi se dogodilo i je, a onda su promijenili da sam na bolovanju zbog PTSP-a jer je tad niža naknada za bolovanje i neman pravo na rentu! Bogati, a nisan ima PTSP kad san, bez obzira na to što san bija u Domovinskom ratu, radija, tad im to nije smetalo - izjavio je.
Odgovor HEP-a na tužbu vrlo je zanimljiv. Naime, tvrdili su da ne postoji njihova odgovornost jer se "u konkretnom slučaju napad stršljena ima smatrati višom silom na koju tuženik kao poslodavac nije mogao utjecati niti je njene posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu".
– Radi se o događaju kojeg tuženik nije mogao predvidjeti niti je na njega objektivno mogao utjecati budući da se radi o vanjskom, neočekivanom, nepredvidivom i izvanrednom događaju. Navedeni zatraženi iznos naknade štete (u prvoj se tužbi koja je poslije nadopunjena tražilo 335 tisuća kuna – op.a.) nerealno je i previsoko određen i za daleko težu povredu prava osobnosti od one koju tužitelj navodi.
Obzirom da je šteta koju potražuje nastala uslijed djelovanja više sile, a ne propusta tuženika u organizaciji radnog procesa, HEP nije odgovoran – navodilo se u odgovoru na tužbu odvjetničkog ureda koji zastupa HEP.
Usprkos njihovu evidentnom stavu, ipak smo im tada poslali pitanja u kojima smo ih pitali je li HEP navedenom radniku ponudio naknadu za pretrpljenu štetu, koliko je dugo on djelatnik HEP-a, je li još uvijek u radnom odnosu te je li mu poslodavac pružio bilo kakvu pomoć?
– Sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka, ne možemo davati osobne podatke ni o sadašnjim ni o bivšim djelatnicima HEP-a – birokratski nam je odgovorila HEP-ova Služba za odnose s javnošću.
Cijeli razgovor možete pročitati ovdje: