U crkvi sv. Mihovila Vukšićani su svečano proslavili svog nebeskog zaštitnika sv. Mihovila. Uz domaće vjernike svetoj misi hodočastili su i sudjelovali vjernici okolnih župa, a svečanu misu predvodio je župnik fra Luka Banić.
-Danas slavimo nebeskog zaštitnika naše župe ,sv Mihovila.U samom imenu je Mihovilova poruka:Mi-ka-el= Tko je kao Bog ! Ovo nije pitanje, već radosni usklik osobne ispovjesti i navještaja svima.Naša ispovjest i radosni navještaj temelj je jednog isto tako radosnog usklika i navještaja: Tko je kao čovjek! Braćo i sestre,radosni navještaj" Tko je kao Bog" i "Tko je kao čovjek !" ipak nas upućuju na jedno pitanje. Tko su i gdje su kršćani danas? Nismo li se predali, umjesto da hrabrije živimo i predajemo blago vjere? Nismo li u bijegu od stvarnosti, umirovljenici i dezerteri istine jedinoga Mi-ka-el Boga? Ne mogu biti kršćanin ako nisam čovjek, ako moja ljudskost, vjera, nutrina, duhovnost i moral nisu u skladu, ako ne govore tko je kao Bog, tko je kao čovjek. Stoga, budimo i mi svojim svakidašnjim životom, svojim činima i postupcima poput sv.Mihovila borci za Boga i za brata čovjeka, rekao je u svojoj propovijedi fra Luka Banić.
Euharistijsko slavlje uljepšao je mješoviti crkveni zbor iz Vukšića sa svojim čuvenim pučkim crkvenim pjevanjem "Vukšićke mise".
Dva dana prije blagdana Sv. Mihovila 27.09.1991. pobunjeni Srbi su kombiniranim tenkovsko-pješačkim napadom uz žestoko granatiranje slomili otpor hrabrih hrvatskih branitelja. Tijekom okupacije JNA i srpski pobunjenici zapalili su cijelo selo, župnu crkvu sv. Mihovila, dvije crkve sv. Kate i ubili devet nevinih ljudi mahom starije dobi. Župna crkva je obnovljena 1996. godine.
Četiri zvona sa tri crkve Srbi su odnijeli i do danas nisu pronađena. Nova zvona donacijom mještana postavljena su 2008. godine. Poslije svete mise slavlje blagdana vjernici su nastavili u svojim obiteljima u zajedništvu s njihovim gostima uz bogati blagdanski stol.
"Sinovi Hercegovine" ispod šatora u centru Vukšića, do ranih jutarnjih sati održali su veličanstveni koncert za pamćenje. Marko Ledenko-Mane