Da se korona kao bolest pojavljuje u različitim varijacijama, svjedočimo svaki dan u priopćenjima zdravstvenih stručnjaka, ali da značajno utječe i na vinogradarstvo, uvjerili smo se ovih dana kada je Ministarstvo poljoprivrede produljilo rok za prijavu vinara na mjeru krizne destilacije vina uslijed koronakrize.
Naime, zbog nagomilanih zaliha vina koje neće biti prodano ni u turističkoj sezoni, za otkup oko deset posto zaliha vina (šest milijuna litara) koje će ostati u podrumima uoči nove berbe Ministarstvo je izdvojilo 38,5 milijuna kuna za destiliranje, a za krizno skladištenje još oko 5 milijuna kuna.
Dakle, vino koje nije prodano u dućanima, restoranima i kafićima zbog korone sada bi se, nakon destilacije i pretvaranja u medicinski alkohol, trebalo koristiti kao sirovina za dezinficijens u preventivi protiv virusa!
Ova zanimljiva "mutacija virusa" već je zabilježena u velikim vinarskim zemljama poput Italije, Španjolske i Francuske, gdje su nadležne službe još u proljeće kroz subvencije potaknule veću potrošnju svojeg vina u nekim javnim službama, a dio je zbrinut kroz pomoć iz fondova EU.
Kod nas je pomoć vinogradarima i vinarima bila posljednja u redu za isplatu iz fondova, pa je tek na inzistiranje vinarskog sektora u HGK donesena ova mjera. U prvih šest mjeseci ove godine pad prodaje vina u Istri i Dalmaciji, pa i Slavoniji bio je oko 80 posto, pa je procijenjeno kako bi oko šest milijuna litara vina bilo pogodno za destiliranje u čisti alkohol.
U prvoj mjeri krizna destilacija neprodanih zaliha vina potpore vinaru za isporučeno vino bila bi oko 5 kuna po litri, a potpora destilateru od 0,5 kuna po litri. Za krizno skladištenje vina, koje je moguće i u prostoru vinara, potpora je 0,6 kuna po litri. Vinari koji nemaju samo stolna vina za zbrinjavanje imali su primjedbe na količine vina i tražili moratorij na otpis kredita kakve su već dobili neki drugi proizvođači. Rok za prijavu na natječaj je produljen i sada se približio onom uobičajenom 31. srpnja, kada svake godine vinari na kraju stare i početku nove vinogradarske sezone prijavljuju svoje viškove koji su, ovisno o godini, 60 do 70 milijuna litara vina. To je količina koju inače godišnje prodaju, ali ako je promet zbog korone pao 80 posto onda bi viškove trebali zbrinuti za 6 kuna po litri ili ih prodati u rinfuzi.
Međutim, vinari s kojima smo razgovarali, a nisu htjeli da ih spominjemo, redom smatraju kako bi niska cijena njihovih lošijih vina pogubno djelovala na imidž koji su godinama izgrađivali, pa se radije odlučuju za destilaciju ako ih ne mogu čuvati.
U Istri su imali pokušaje prodaje vina u rinfuzi u trgovačkim centrima, no kada se zbroje troškovi pakiranja, porezi i marže, ta su vina gotovo skuplja od onih na koje su potrošači naviknuti. Pokušali su i sa zajedničkom proizvodnjom dezinficijensa i vinjaka, ali ni to nije uspjelo. Udruga istarskih vinara Vinistra je, kako kaže predsjednik Nikola Benvenuti, Udruženju vinarstva pri HGK poslala svoje prijedloge mjera pomoći vinarstvu u okolnostima koronakrize kao i ostale vinske regije. Traži se da se i vinarima, kao i ostalim poduzetnicima, odobre moratoriji na otplatu kredita, odnosno ponude beskamatni ili niskokamatni krediti za osiguranje likvidnosti. Ali odgovora još nema.
- Problem je globalan, a ne samo naš, jer ako su kod nas viškovi vina veliki, u drugim zemljama oni su strahoviti. Pronalazimo nove kanale promocije i prodaje, ali dio turizma smo izgubili i to se neće nadoknaditi do rujna ni do prosinca. Prodat će se manje vina i nema tu mnogo priče. Ovu će krizu najlakše prebroditi vinarije čija je proizvodnja orijentirana na odležana vina - kaže Benvenuti.
Direktor Agrolagune Vlado Čondić Galiničić kaže kako je kriza izazvana koronavirusom snažno pogodila sektor vinarstva i vinogradarstva, a njezine posljedice odražavat će se i na likvidnost vinara.
- Budući da proizvodimo isključivo kvalitetna i vrhunska vina s kontroliranom oznakom izvornosti ZOI, odlučili smo iskoristiti mjeru kriznog skladištenja vina. Svjesni smo da ove mjere neće biti dovoljne za rješavanje problema zaliha vina. Uz ove potpore svaka vinarija mora uložiti dodatne napore za rješavanje ovog problema kako bismo što više umanjili gubitke uzrokovane stvaranjem viška zaliha. U skladu s nastalom situacijom i neizvjesnosti koju nam ona nosi, bilo bi realno smanjiti očekivanja i pripremiti se na određene gubitke - kaže Galinčić.
