Riječ je o redovnoj aktivnosti koja se provodi svake godine sukladno odredbama Zakona o obrani, a provest će se tijekom ožujka, travnja i svibnja
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske provest će od 18. ožujka do 17. svibnja 2024. redovno godišnje uvođenje u vojnu evidenciju vojnih obveznika na području Republike Hrvatske.
Riječ je o redovnoj aktivnosti koja se sukladno odredbama Zakona o obrani (čl. 21. i 22.) provodi svake godine, a odnosi se na zakonsku obvezu za sve hrvatske državljanine – muškarce koji u kalendarskoj godini navršavaju 18 godina i imaju prebivalište na području Republike Hrvatske.
Pojedinačni pozivi za upis u vojnu evidenciju dolazit će tijekom ožujka i travnja 2024. godine na adrese vojnih obveznika rođenih 2006. godine, a pozive će uputiti područni odsjeci za poslove obrane na čijem području osobe imaju prebivalište. Pozvane osobe obvezne su se odazvati u zakazanom terminu te prilikom dolaska predočiti osobnu iskaznicu ili domovnicu i OIB.
Molimo pozvane osobe da eventualnu spriječenost dolaska na upis u vojnu evidenciju, opravdaju područnom odsjeku za poslove obrane, osobno ili putem roditelja ili članova uže obitelji.
Hrvatski državljani koji borave u inozemstvu uvođenje u vojnu evidenciju mogu provesti putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u kojoj borave.
Također, osobe starijih godišta koji do sada nisu upisani u vojnu evidenciju mogu se i bez poziva javiti u područni odsjek za poslove obrane prema mjestu prebivališta.
Za sve dodatne informacije i pojašnjenja zainteresirani građani mogu kontaktirati područne odjele/odsjeke za poslove obrane prema mjestu prebivališta. Detaljnije informacije o upisu u vojnu evidenciju potražite na poveznici. - poručuju iz MORH-a.
Onaj tko ne želi biti upisan u vojnu evidenciju niti služiti vojni rok može se pozvati na priziv savjesti.
"Priziv savjesti na obavljanje vojničkih dužnosti u OSRH zaštićen je Ustavom i nemoguće ga je zaobići ili relativizirati, pa ni ako bi visoka stopa prizivatelja utjecala na smislenost povratka ‘obaveznog‘ vojnog roka", izričita je profesorica Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ana Horvat Vuković, koja je za Jutarnji list objasnila smisao ustavnog prava na priziv savjesti i njegove dosege.
Važno je, ističe profesorica, da prema Ustavu razlozi za ulaganje priziva savjesti ne moraju biti samo vjerski, nego i općenito moralni, no pravo na njihovo prioritiziranje mora pratiti i obveza na ispunjenje drugih dužnosti određenih zakonom, koje jednako doprinose javnom dobru.
"Ta ‘alternativna služba‘ i po praksi Europskog suda za ljudska prava pritom ne smije biti dio vojne suprastrukture niti pod vojnom kontrolom, organizacijski i na druge načine nalikovati vojnoj, niti smije biti osmišljena na način koji bi služio odvraćajuće ili čak kažnjavajuće za prizivatelje", kaže Horvat Vuković, te upozorava i na, kako ističe, važnu činjenicu da se priziv savjesti kao ustavna kategorija robusno već štiti u području reproduktivnih prava, "gdje država njegovim 30-godišnjim neuređivanjem podržava njihovu značajno otežanu dostupnost".
"Svaka reforma načina promišljanja priziva savjesti, kako njegovu stopu legitimnim i legalnim metodama (veće naknade, druge povlastice ili nešto treće) sniziti u korist zaštite ustavnih ciljeva, morala bi biti sveobuhvatna i pažljivo balansirati između temeljnih prava građana da se moralno samoodrede, i interesa društva kao cjeline", kaže profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta napominjući kako je urnebesna situacija da je priziv savjesti na području reproduktivnih prava prihvatljiv i institucionalno podržan, a u području vojnog roka ugrožavajuć za naciju. Pritom ističe kako "ne može biti oboje točno istodobno".
S pitanjem priziva savjesti i njegovom primjenom, kada su posrijedi vojne vježbe i vojne pričuve, bave se i nevladine udruge. Tako je Centar za mirovne studije (CMS) prije dvije godine pripremio praktični vodič u kojemu objašnjavaju kako uložiti priziv savjesti na vojnu vježbu ili na upis u vojnu pričuvu ili na dodjelu ratnog rasporeda. Pritom ističu kako činjenica da je netko odslužio vojni rok, na temelju čega je do 55. godine života u vojnoj pričuvi, nije prepreka da se naknadno uloži prigovor savjesti.
- To što nisi uložio prigovor savjesti na vojni rok, nego sada na pričuvu, nije nikakva prepreka. Čovjek se u svakom trenutku može odlučiti na prigovor savjesti bez obzira na prošlost - stoji u vodiču CMS-a.
Dio građana koji nisu služili vojni rok, nego civilnu službu, što znači da su već uložili prigovor savjesti, pitao se jesu li i oni u vojnoj pričuvi i može li ih MORH pozvati na vojne vježbe. U CMS-u na ove dileme čvrsto odgovaraju - ne!
- Ako si bio u civilnoj službi (tj. uložio si prigovor savjesti na vojni rok kada je isti bio obavezan za sve), onda se vodiš u evidenciji tzv. civilnih pričuvnika i obavezan si se odazvati samo na pozive civilne zaštite kojima ne upravlja MORH. Ako te MORH pozove na dodjelu ratnog rasporeda ili na vojnu vježbu kao civilnog pričuvnika, odmah nam to javi jer je to teži oblik kršenja zakona - stoji u vodiču CMS-a i podvlači kako se prigovor savjesti ne odnosi samo na vojni rok, nego i na bilo koje sudjelovanje u oružanim snagama ili vođenje u vojnim evidencijama.