Nakon što smo se u pandemiji hvalili dobrim rezultatima nautičkog sektora, stigla je godina otrežnjenja. Naime, iz segmenta nautičkog chartera već neko vrijeme stižu upozorenja kako bi rezultati za mjesec srpanj mogli podbaciti, a Jutarnji se uvjerio da su te sumnje, nažalost, bile točne.
Prema podacima koje nam je dostavila Hrvatska turistička zajednica, nautika je u srpnju ostvarila pad broja noćenja u iznosu od pet posto, odnosno dolazaka u iznosu od četiri posto u odnosu na lani, dok je rezultat u prvih sedam mjeseci tek neznatno bolji nego 2022. godine.
Točnije, u dosadašnjem dijelu godine, dakle, prvih sedam mjeseci, noćenja su rasla tek dva, a dolasci jedan posto, što znači da nas zasad spašava dobra predsezona, no u glavni dio sezone ušli smo s problemima koji bi se, ako ih ne riješimo, dodatno mogli manifestirati i narednih godina.
Visoke cijene
Kako je za Jutarnji list pojasnio direktor udruženja nautičkog turizma pri HGK Paško Klisović, već je neko vrijeme izvjesno kako će nautika u srpnju bilježiti minus, koji se uglavnom pripisuje nekolicini faktora.
"Prvi su vremenske nepogode tijekom lipnja, u kojemu se obično događa booking za srpanj, a koji je ove godine podbacio, kao i činjenica da su neke destinacije, poput Grčke, posljednje četiri godine davale poticaje za ulaganje u brodove, što se posljedično prelilo i na Hrvatsku, koja je ostala bez dijela gostiju", kaže Klisović.
Ipak, onaj najvažniji razlog odnosi se na nerealno podizanje cijena, posebno roba i usluga u nadležnosti države ili jedinica lokalnih samouprava, koje su prouzročile da Hrvatska postaje sve manje atraktivna i priuštiva uobičajenim emitivnim tržištima. A ona, barem kad je u pitanju glavna sezona, sve teže mogu pratiti hrvatske cijene.
Osjetljiva tržišta
"Nisam od onih koji se zalažu za slikanje računa i divljanje protiv cijena restorana u Hrvatskoj, no činjenica je kako su ove sezone u Hrvatskoj poskupile brojne usluge na koje se nadovezuje nautički turizam, a koje su uglavnom u rukama države. Tu prije svega mislim na cijene ulaznica za nacionalne parkove te parkove prirode, koje su značajno otišle gore, kao i cijene vezova i ostalih usluga u marinama", kaže Klisović.
Dodaje kako se pokazuje da dosadašnja emitivna tržišta - a riječ je uglavnom o austrijskom, njemačkom, poljskom i češkom - teško mogu pratiti rast tih cijena, te kako je potrebno napraviti iskorak prema cjenovno manje osjetljivim tržištima.
"Tu mislim prije svega na tržišta Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Novog Zelanda, koja trenutačno nisu pretjerano zastupljena. Nautika je niša koja u odnosu na ostatak turizma čini udio od možda četiri posto, ali čije goste treba maziti i paziti", pojasnio je Klisović te dodao kako se nada da će u razgovoru s nadležnim institucijama uspjeti pronaći neko rješenje.