Neki Sinjani pozivaju da se ranjeni vuk koji luta gradom ubije, Bulj ga želi spasiti a stručnjaci poručuju: ‘Životinju treba pustiti natrag u prirodu‘

Sinjani već nekoliko dana javljaju kako je na širem području grada viđen vuk čije su noćno zavijanje već ranije čuli mještani Glavica, točnije stanovnici Poljakove glavice. Ljudi javljaju da se jučer približio na desetak metara od njihovih kuća.

Za sinjsku Feratu volonter i zaljubljenik u prirodu i životinje Slaven Kardoš ispričao je kako se radi o bolesnom vuku slomljena repa kojeg je, po svemu sudeći, udario automobil. „Inženjer Ivan Budinski mi je javio da ga je ugledao kod aerodroma, a ja sam ga vidio blizu prostora tvrtke za prodaju drva. Posljednja informacija je da je viđen na Planici. Moj prijedlog je bio da se vuk izluči iz prirode, dakle da ga se odstrijeli jer je bolestan, jadan i žalostan. Međutim, procedura je strahovito komplicirana, tako da on i dalje skita. Ovaj vuk nije opasan za ljude, međutim žalosno ga je vidjeti onakvoga jer se vidi da jedva hoda i da je izgladnio. Riječ je o bolesnoj životinji koja pati – izjavio je Kardoš za Feratu.

Mi smo kontaktirali niz sugovornika među kojima su i sinjski gradonačelnik Miro Bulj, Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba, Luka Oman predsjednik udruge Prijatelji životinja te prof. dr. Dražen Vnuk, veterinar i ugledni kirurg Klinike za kirurgiju, oftalmologiju i ortopediju na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu i svi oni slažu se u jednome: vuka ne treba ustrijeliti nego mu je potrebno pružiti medicinsku pomoć.

- Sinoć sam tek doznao o vuku i nikako nisam za to da se životinja ubije. Na snimkama se vidi da je ozlijeđen po stražnjem dijelu tijela. Radi se naravno o divljoj životinji koja može biti opasna i laici mu ne mogu pomoći. Ja ću kontaktirati nadležnu inspekciju da izađe na teren i vidi o čemu se radi i kako možemo pomoći životinji – kazao nam je Bulj.   

Prof. dr. Dražen Vnuk, kirurg veterinar Klinike za kirurgiju, na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, ispričao nam je kako su na Klinici liječili i operirali divlje životinje iz zooloških vrtova i skloništa.

„Operirano je koljeno vuku iz osječkog zoološkog vrta, a kolege su liječile i medvjede iz Kutareva, međutim svi su se oni nakon operacije vraćali u svoja utočišta i skloništa. Sa životinjama koje se vraćaju u prirodu imamo nešto manje iskustva – kaže nam prof. Vnuk.

No, iskustva sa zalutalim i bolesnim divljim životinjama itekako ima Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba u čijem je sastavu i Sklonište za nezbrinute životinje.  

„Ako je odrastao vuk, on je divlji i nakon liječenja i kontakta s ljudima, i dalje se bez problema može vratiti nazad u prirodu. Ako je riječ o manjem vučiću, on se nakon ljudske pomoći ne bi više sam snašao u prirodi. Svaka Županija po zakonu je dužna za zbrinjavanje divljih životinja i napuštenih kućnih ljubimaca, tako da bi to oni na razini Splitsko-dalmatinske županije morali imati organizirano.

Mi imamo ingerencije samo nad gradom Zagrebom, ali kod zaštićenih hrvatskih vrsta kao što je vuk, medvjed ili ris, znamo intervenirati i othraniti životinje iz cijele Hrvatske – objašnjava Skok.

-Bolesni vuk se, kaže kod nas liječi, naši veterinari daju mu pomoć, a ako se radi o složenijoj operaciji onda zovemo kolege s Veterinarskog fakulteta, i kirurge kao prof. Vnuka.  

U zagrebačkom zoološkom vrtu imaju dugi popis divljih životinja koje su liječili.

„Sad imamo dva jazavca, lisice, srne, jelene… Ako je moguće uvijek ih vraćamo u prirodu, to nam je najdraže, međutim ako su još mladunčad onda je to nemoguće. Mlada lisica od dva mjeseca još nema strah od ljudi, i nakon što joj mi liječimo slomljenu nogu tri mjeseca, njezin je povratak u prirodu nemoguć. Tamo sam ne bi preživjela. Što se tiče vukova, već ovogodišnje leglo, zna se brinuti o sebi i snašli bi se u prirodi bez problema – poručio je ravnatelj Zoološkog vrta.

Prema Zakonu o zaštiti prirode i EU-ovoj Direktivi o staništima, odstrel vuka može se dopustiti iznimno, u interesu javnog zdravlja i sigurnosti ljudi. Također, može se dopustiti odstrel radi sprječavanja ozbiljne štete na imovini, uključujući stoku, ali samo ako za to ne postoje druge pogodne mogućnosti i ako to neće štetiti očuvanju populacije.

Naknada za ubijanje vuka iznosi 40.000 kuna uz kaznenu odgovornost. Zakon također propisuje kaznu zatvora do tri godine za onoga tko usmrti jedinku strogo zaštićene vrste.