StoryEditorOCM
RegionalPOSAO IDE "KO LUD"

Ne uspijeva maraska samo na zadarskom području... Dok neki pilaju stabla magične višnje, Denis Rubić ima najveći eko voćnjak u Europi...

Piše Mladen Nejašmić
13. svibnja 2022. - 12:58

Mladi poljoprivrednik Denis Rubić, povratnik iz Njemačke, zasukao je rukave i prije desetak godina oplemenio Prpušu i na nekih 400 metara nadmorske podigao najveći eko voćnjak višnje maraske u Europi. Jedan je od prvih Hrvata koji je povukao sredstva iz predpristupnog programa IPARD i uložio u kultiviranje do tada zapuštenog krajobraza općine Šestanovac.

Ideja se rodila negdje prije 2006. godine, uz vjeru u tradicijsku proizvodnju višnje koja je othranila taj puk u poslijeratnom vremenu kada su tadašnje zadruge, samo sa područja Šestanovca i okolnih mjesta, otkupljivale tone i tone slatkog ploda koji je na koncu završavavao diljem bivše države, pa i šire.

Mnogi tamošnji seljaci samo od prodaje višanja kupovali su stanove i gradili kuće diljem Makarske i Omiške rivijere, a za Split da ne govorimo. Možda je to bio i loše smišljen plan, jer kada su umjesto kamenja pod nogama osjetili asfalt mnogi su se trajno odselili, a višnje se, što je bilo za očekivati, posušile i propale.

- Maraska u Dalmaciji ima tradiciju dulju od pet stoljeća, tako je moja želja i namjera bila da toj višestoljetnoj tradiciji i povijesti dam i neku budućnost da nastavimo tim putem naših predaka. To je glavni razloga što sam se okrenuo tom vidu proizvodnje. Čuo sam od svojih starijih kako se od višanja i trešanja dobro živjelo u Katunima i Kreševu. Stoga sam nešto vlastitim sredstvima, nešto onima iz EU fondova, u Prpušu, odnosno moj voćnjak, uložio preko dva milijuna eura. Nabavio sam svu potrebnu mehanizaciju i danas je ovo područje rado posjećena destinacija brojnih gospodarskih i političkih elita - priča Rubić.

image
Joško Ponoš/Cropix

Međutim, trebalo je doći do toga.

- Po povratku iz Njemačke, pun ideja i entuzijazma, morao sam čekati raspisivanje natječaja za zemljište koje je u vlasništvu RH-e. Nakon dobivene služnosti na pedeset godina počele su pripreme. U to je možda otišlo i najviše sredstava. Pošto se radilo o vrlo krševitom i ekstremnom terenu, bogatom živcem kamenom, sve je trebalo oplemeniti, a to znači cijeli taj kamenjar samljeti, a zemlju uzorati.

Danas gospodarimo sa stotinjak hektara zemljišta od čega obrađujemo nekih šezdeset, s ciljem da u dogledno vrijeme oplemenimo i ostali prostor. Naša višnja maraska, koju zbog svog antioksidativnog djelovanja od davnina prepoznaju kao "hranu i lijek", danas je svojevrsan svjetski brend jer sve proizvedene količine izvozimo prvenstveno u Njemačku - kaže Denis Rubić o sorti koju zbog svojih svojstava još nazivaju "kraljicom višanja".

Njegovi ekološki proizveden asortiman od višanja s Prpuše od likera, rakije, džema, octa i sokova, nema premca ni u svjetskim razmjerima. Istraživanja su pokazala kako njegova višnja ima najveću koncetraciju suhe tvari na svijetu, čemu je najvjerojatnije "uzrok" podneblje na kojem su posađene. To su prepoznali i prije par godina na Međunarodnom zelenom tjednu u Berlinu kada je Hrvatska kao partner zemlja izlagala svoja autohtone proizvode među kojima se našao i voćar iz Katuna.

image
Joško Ponoš/Cropix

- Sve što se radi u voćnjaku radi se na ekološki način. Nema upotrebe pesticida, već se voćke prskaju raznim propolisom i algama, a oprašivanje pospješujemo unosom solitarnih pčela koje smo postavili na nekoliko mjesta u voćnjaku što također proizvodu na koncu daje kvalitetu koju zaslužuje.

Ideja nam je izgradnja malenog objekta za mini preradu i degustaciju proizvoda jer do sada kompletan naš urod plasiramo kao gotov plod prerađivačima, a isti nam ga vraćaju u željenom obliku, kao sok, džem ili slično. Jasno, cijeli taj prerađivački proces radi se kontrolirano pod našim brendom Terra Marascae. Stoga trebamo jedan takav pogon kako bi sami mogli prerađivati i dalje distibuirati - želja je voćara iz Katuna koji je, osim višanja, svoj obiteljski biznis "podebljao" stablima trešanja, bajama i ljekovitim biljem poput smilja i lavande.

Te iste 2006. godine par stotina metara južnije, na površini od sedam i pol hektara, maslinar iz Šestanovca Jure Vukušić zasadio je maslinik sa oko 1800 stabala oblice i lećine. Kao i kod ostalih i u ekološki maslinik "Jurin dvor"uložena su velika sredstva. Dosta novca otišlo je i u sanaciju dijela maslinika kojeg je uništio požar prije pet godina ostavljajući za sobom apokaliptičnu sliku uništene prirode.

image
Joško Ponoš/Cropix

- Međutim, to što nam je dio truda završio u pepelu dodatno nas je ojačalo. Naše ulje, razne vrste namaza, liker od lista masline, kozmetike na bazi maslinova ulja završile su na policama diljem Europe, a naš čaj od maslinova lista možete naći i u DM-u. Negdje sedamdeset posto proizvoda iz Šestanovca ide u izvoz.

U suvremeno opremljenoj sušionici te prostoru za pakiranje i skladištenje naša obitelj stvara nove vrijednosti za sebe i svoja pokoljenja - optimističan je Vukušić.

"Jurin dvor" predstaviti će se uskoro kao glavni pokrovitelj Hrvatskih dana u Stockholmu. To je prilika da proizvodi iz Šestanovca dođu i na skandinavsko tržište.

Vukušići su trenutno u fazi izgradnji kušaonice u kojoj će se degustirati vrsna ulja oblice i lećine. Poglaviti je to namjenjeno stranim turisti kojih je sve više, pa je Jurin maslinik posljednjih godina u post sezoni nezaobilazno izletište za brojne goste s obljižnje makarske i omiške rivijere.

image
Josko Ponoš/Cropix
15. studeni 2024 03:12