Provedbom Odluke Vlade od 16. srpnja 2021. osigurat će se kontinuitet energetske obnove zgrada u 2021. godini do izrade novog programa, koji će pokriti razdoblje do 2030. godine.
Odlukom Vlade osigurana su sredstva iz nacionalnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 400 milijuna kuna tijekom 2021. i 2022. godine i to:
- 300 milijuna kuna namjenjuje se sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu, na cijelom teritoriju Republike Hrvatske i sufinancirat će se stopom od 60 posto prihvatljivih troškova sukladno Programu, piše ZGRADOnačelnik.hr.
- 100 milijuna kuna namjenjuje se sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća oštećenih u potresu, nakon provedbe konstrukcijske obnove i/ili nakon popravaka nekonstrukcijskih elemenata, odnosno usporedno s istim, sufinancirati će se stopom od 80 posto prihvatljivih troškova, u cilju osiguravanja jednakih uvjeta sufinanciranja konstruktivne i energetske obnove, te poticanja građana, vlasnika obiteljskih kuća, na sveobuhvatnu obnovu.
Ciljevi i planovi
Novost je da se za ovakve objekte planira objava zasebnog javnog poziva koncem listopada.
Javni poziv za građane raspisat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u III. kvartalu ove godine. Za daljnje informacije kao i detalje javnog poziva pratite stranice ZGRADOnačelnik.hr, kao i web stranice Fonda i Ministarstva.
Vlada Republike Hrvatske je 27. ožujka 2014. donijela Program energetske obnove obiteljskih kuća, koji je pripremilo tadašnje Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a koji provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Ciljevi programa su sljedeći:
- povećanje energetske učinkovitosti postojećih kuća
- smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 u atmosferu te
- smanjenje mjesečnih troškova za energente, uz ukupno poboljšanje kvalitete života
Planiranje ovakvih zahvata podrazumijeva i angažman lokalnih tvrtki i stručnjaka.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošle je godine objavio dva javna poziva:
1. za građane (su)vlasnike postojećih obiteljskih kuća, s iznosom za sufinanciranje u iznosu od 171 milijun kuna
te 2. za građane u opasnosti od energetskog siromaštva, s iznosom za financiranje u iznosu od 32 milijuna kuna, piše ZGRADOnačelnik.hr
Što se sve plaćalo?
Podsjetimo kako se s iznosom do 60 posto bespovratnih sredstava, građanima sufinanciralo:
- povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora
- energetska obnova vanjskog zida, stropa, poda, krova (sva potrebna oprema i radovi vezani uz povećanje toplinske zaštite, uključujući npr. hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i dr. – detalji se propisuju u javnom pozivu)
- zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom
- cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sustava za korištenje OIE
- sustavi sa sunčanim toplinskim pretvaračima
- sustavi na drvnu sječku/pelete
- dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda
- fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju
NOVOSTI
Ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i/ili fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije bez dodatnih mjera energetske obnove sufinancirat će se s do 40, 60 ili 80 posto, ovisno o lokaciji. Poticaji za to rezervirani su za kuće visokih energetskih razreda koje ne trebaju mjere poboljšanja toplinske zaštite vanjske ovojnice.
Maksimalni iznosi sufinanciranja bit će određeni za svaku pojedinačnu mjeru, a kombinacijom različitih mjera kućanstvo će moći dobiti i do 204.000 kuna bespovratnih sredstava. Ovisno o tome za koje se mjere građani odluče, bit će potrebno zadovoljiti različite uvjete sufinanciranja i pripremiti odgovarajuću dokumentaciju, za što im je na raspolaganju mjesec dana od objave poziva.
Osnovni uvjet je uredno (su)vlasništvo i prebivalište na adresi kuće. Za pomoć tijekom prijave građani mogu potražiti i stručnu podršku, koju će Fond sufinancirati s do 500 kuna.
Građanima koji su u opasnosti od energetskog siromaštva, predviđene mjere energetske obnove i trošak energetskih certifikatora u potpunosti je financirao Fond.
Inače, obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40 posto ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj izgrađeno je prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutnu, piše ZGRADOnačelnik.hr.