Ako se ovo ne spriječi iduće godine nametnik će pojesti i nas.
Meni je uništio stoljetne česmine, napao je stabla jabuka, bajama i šljiva, pa čak i nasad biža (grašak). Od njega se jednostavno ne mogu obraniti - tim riječima opisao je dramatičnu situaciju Ivica Martinić Putvinor koji svoje imanje ima na potezu između Pučišćča i Pražnica.
Slična slika može se vidjeti i na drugim dijelovima otoka Brača. Sve to izgleda vrlo ružno, a štete će se tek zbrajati.
Martinić tvrdi kako je riječ o borovom prelcu. Poslao nam je i dosta fotografija koje svjedoče njemu u prilog.
Međutim, stručnjaci iz "Hrvatskih šuma" ne dijele u cijelosti njegovo mišljenje, ali priznaju kako je riječ o ozbiljnim problemima.
- Sušenje hrastovih stabala koje je primijećeno na Braču, a riječ je o česmini, nova je pojava odnosno bolest. Postoji i u nekim drugim europskim zemljama, primjerice u Velikoj Britaniji, i napada sve vrste hrastova.
Prema prvim rezultatima istraživanja, velika je vjerojatnost da sušenje uzrokuje nova bolest u šumama Hrvatske - akutno odumiranje hrasta - koju izazivaju patogene bakterije, a prenose je krasnici - navodi se u odgovoru kojeg smo dobili putem glasnogovornice spomenute državne tvrtke iz koje naglašavaju:
- Nakon što stablo oslabi od napada patogenih bakterija, ostali štetnici dolaze na fiziološki oslabljena stabla te ubrzavaju propadanje i u konačnici sušenje cijelog stabla.
Stručnjaci sa Hrvatskog šumarskog instituta proučavaju ovu pojavu, te je u pripremi i znanstveno-istraživački projekt koji je ta ustanova predložila u predstojećem razdoblju.
U "Hrvatskim šumama" tvrde da obavljaju monitoring svih vrsta šumskih štetnika, pa su tako na Braču zamijećeni i borov četnjak na borovima i hrastov gubar na česminama.
- Gubar je polifagni štetnik koji napada sve vrste hrastova, ali i brojne druge vrste šumskog drveća, pa i voćke u nedostatku hrane. On je štetnik čija se brojnost populacije periodički povećava i smanjuje, ali je činjenica da njegova brojnost u Dalmaciji raste - navodi se u odgovoru na naša pitanja.
Što se tiče borova prelca, njegova najezda ove godine bila je i te kako vidljiva posvuda u Dalmaciji, a prednjačio je upravo Brač. Stručnjaci iz "Hrvatskih šuma" tvrde da brštenje borovih iglica koje pričinjavaju gusjenice ipak ne pridonosi sušenju stabala, pa zbog toga nije opravdano njihovo masovno suzbijanje u šumama.
Međutim, u državnoj tvrtki smatraju opravdanim i nužnim suzbijati prelce u svim područjima u kojima se kreću ljudi i životinje, naročito kućni ljubimci, zbog alergijskih reakcija koje izazivaju.
- Osim drugih metoda, brojnost populacije borova prelca moguće je smanjivati i upotrebom feromona i feromonskih klopki od svibnja do srpnja (vrijeme letenja leptira), što je naša tvrtka prošle godine provela na manjim površinama, a ove godine razmatramo upotrebu na puno više lokacija. Ova metoda imaju puno više smisla u urbanim turističkim sredinama nego u šumama u zaleđu - ističu iz "Hrvatskih šuma".
Kako bilo, upozorenja koja stižu s velikog dalmatinskog škoja, ali i iz drugih sredina valjani su razlozi da se upali alarm u cilju očuvanja naših šuma i voćnjaka te zdravlja stanovništva.