Istraživački projekt „Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima: iskustvo građana i stavovi o krijumčarenju na balkanskoj ruti – BalkanSmugg", koji je financirala fondacija PMI IMPACT, a provodio Ekonomski institut, Zagreb od srpnja 2017. do rujna 2019., procijenio je ilegalnu trgovinu cigaretama i drugim duhanskim proizvodima u sedam zemalja na balkanskoj krijumčarskoj ruti. Projekt BalkanSmugg jedan je od 32 projekta koje je PMI IMPACT fondacija financirala u sklopu natječaja za istraživačke projekte na kojeg se prijavilo više od 200 znanstveno-istraživačkih institucija iz čitavog svijeta.
U 2018. godini smo kao jednu od projektnih aktivnosti proveli anketu o stavovima i navikama pušača kod kupnje cigareta na sivom tržištu i mišljenju građana o ilegalnoj trgovini cigaretama i drugim duhanskim proizvodima u zemljama balkanske krijumčarske rute: Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu. U svakoj zemlji anketirano je čak 3.000 odraslih građana, što čini ukupno 21.000 ispitanika u regiji.
Rezultati ankete sugeriraju da se u Hrvatskoj 7,6 posto pušača snabdijeva na sivom tržištu, što je ispod regionalnog prosjeka od 11 posto pušača koji duhanske proizvode kupuju na sivom tržištu. Procijenili smo da je u Hrvatskoj 88 tisuća pušača koji duhanske proizvode kupuju na sivom tržištu. U čitavoj regiji ih je nešto više od pola milijuna (točnije 581 tisuća).
Rezani duhan sa sivog tržišta zamjenski je proizvod za cigarete koje se legalno prodaju, posebno u Hrvatskoj gdje rezani duhan čini 89 posto sivog tržišta. Slična situacija je i u Sjevernoj Makedoniji, dok je u ostalim zemljama balkanske krijumčarske rute veća učestalost ilegalnih tvornički proizvedenih cigareta. Šest od deset pušača koji kupuju na sivom tržištu u regiji kupuje duhanske proizvode od uličnih preprodavača. Pušači iz Hrvatske i Slovenije radije kupuju od prijatelja i poznanika.
Dostupnost cigareta i rezanog duhana u regiji je stabilna u usporedbi sa situacijom od prije dvije godine i tržište je dobro opskrbljeno za svakodnevne kupnje krijumčarenih cigareta i duhana. U Hrvatskoj se dostupnost cigareta smanjila, no dostupnost rezanog duhana na sivom tržištu u posljednje se vrijeme povećala, što se onda u konačnici manifestira relativno visokim udjelom rezanog duhana u ukupnom ilegalnom tržištu duhanskih proizvoda u Hrvatskoj.
Dokle god sivo tržište postoji, većini će pušača uključenih u ilegalnu trgovinu ono ostati odabrano mjesto kupnje. Dvije trećine njih kaže da bi ih na prestanak kupovine na sivom tržištu moglo potaknuti poboljšanje životnog standarda. Iako je više od polovine građana svjesno da je kupovina na sivom tržištu ilegalna, veće kazne potaknule bi tek 5 posto pušača da prestanu kupovati na sivom tržištu. Istovremeno, više od polovine građana smatra da prodaja duhanskih proizvoda na sivom tržištu nije dovoljno kažnjavana.
Osam od deset pušača koji kupuju na sivom tržištu navodi bolju cijenu kao glavni razlog ilegalne kupovine duhanskih proizvoda. Potrošnja duhana izuzetno je cjenovno osjetljiva: više od polovine ispitanika u regiji smanjilo bi potrošnju ilegalno kupljenih cigareta i rezanog duhana samo kad bi se cijena na legalnom tržištu smanjila i postala jednaka cijeni ilegalno kupljenih duhanskih proizvoda na sivom tržištu. To ujedno znači da i povećanje cijena duhanskih proizvoda, ali i pad dohotka uslijed recesije doprinose povećanju potražnje za cjenovno neusporedivo kompetitivnijim duhanskim proizvodima na ilegalnom tržištu.
Opće javno mišljenje o razini cijena legalno prodavanih cigareta i rezanog duhana ne podržava daljnje povećanje cijena: više od polovine svih građana u regiji smatra da su cijene cigareta na legalnom tržištu previsoke.
Cijene duhanskih proizvoda u svih sedam zemalja znatno su niže od prosjeka EU-a, ali se i značajno razlikuju među njima samima, što je dodatan poticaj za krijumčarenje. Slovenija se kao najskuplje tržište duhanskih proizvoda nalazi na 68 posto prosjeka EU-a, a Sjeverna Makedonija na otprilike 25 posto. Istovremeno, ilustracije radi, u Sloveniji cijena deset kutija jednog brenda cigareta iznosi 40 eura, u Hrvatskoj 36 eura, a u Srbiji te Bosni i Hercegovini 26 eura. Nije stoga neočekivano da je praksa prekogranične kupnje cigareta najraširenija upravo u Sloveniji i Hrvatskoj. Razlog za ovako velike razlike u cijenama cigareta treba tražiti prije svega u razlikama u visini trošarina na cigarete i drugih poreza među zemljama. Istovremeno, razlika u cijeni legalnih cigareta i ilegalnih duhanskih proizvoda unutar jednog tržišta je još veća: cigarete napravljene iz ilegalno kupljenog rezanog duhana deset su puta jeftinije od iste količine tvornički proizvedenih cigareta koje se regularno prodaju u Hrvatskoj. Ova razlika u cijeni je glavni motiv za krijumčarenje cigareta i bujanje sivog tržišta.
U svim zemljama zapadnog Balkana, dohodak ostvaren od krijumčarenja duhana procjenjuje se na više od 200 milijuna eura godišnje, a u Hrvatskoj na 32 milijuna eura godišnje.
Ujedno, prema procjenama napravljenima na temelju provedene ankete, proizlazi da se godišnje izgubi više od 306,7 milijuna eura poreznih prihoda zbog krijumčarenja duhana u regiji. Samo u Hrvatskoj godišnje izgubljeni porezni prihodi dosežu 120 milijuna eura, pri čemu se čak polovina prihoda gubi uslijed prekogranične kupnje duhanskih proizvoda zbog značajno niže cijene duhanskih proizvoda u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Slična je situacija i u Sloveniji, dok u preostalim zemljama na balkanskoj ruti gubitak poreznih prihoda proizlazi prvenstveno iz ilegalne kupnje duhanskih proizvoda u zemlji. U deset godina izravni gubici od ukupnih poreza na duhan koji nisu naplaćeni zbog krijumčarenja duhana tako iznose 9 posto BDP-a u Bosni i Hercegovini, 6 posto BDP-a u Crnoj Gori, 2 posto BDP-a u Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu, i 1 posto BDP-a u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji.
Procjena ukupnih negativnih učinaka sivog tržišta duhana na hrvatsku ekonomiju napravljena primjenom input-output analize, pokazala je znatne gubitke za gospodarstvo, državni proračun i industriju. Procjenjuje se da krijumčarenje duhana svake godine uzrokuje gubitak 1,3 milijarde kuna godišnje bruto dodane vrijednosti i više od 7.500 radnih mjesta. Istovremeno, jedna tisuća pušača koji kupuju duhanske proizvode na sivom tržištu smanjuje bruto dodanu vrijednost za više od 1 milijun eura i uzrokuje gubitak otprilike 50 radnih mjesta na godišnjoj razini.