Muke dalmatinskih obitelji: ‘Kupili smo peć na pelete i sad plačemo zbog te investicije‘; Kako možemo uštedjeti na grijanju? Stručnjak: ‘Nije lako, ali...‘

- Čovječe, ovo je prelijevanje iz šupljeg u prazno. Potrošili smo para i para, a nikako naći učinkovit i ekonomičan model grijanja. I kako god da okrenemo, opet ćemo se, izgleda,na struju. Bježali smo od nje, a vratit ćemo joj se, iako nam je bila zadnja opcija - požalila nam se 30-godišnja Splićanka M. R., koja je s dugogodišnim dečkom prije godinu i pol dana preselila na djedovinu u Dicmo. Iako oboje rade u Splitu zaključili su kako im je bolje od neprestanog mijenjanja podstanarskih stanova (snervala ih je nemogućnost zadržavanja na istoj adresi zbog turističkog najma u sezoni), života s roditeljima i kupovine preskupih stambenih kvadrata, preseliti u staru djedovu kuću od stotinjak kvadrata i polako je početi renovirati i prilagođavati svojim potrebama.

Lani su, uz nekolicinu radova na unutarnjoj izolaciji i uređenju, uspjeli riješiti problem s grijanjem. Zagora je znatno hladnija od obale, pogotovo se dah ledi u starijim građevinama bez adekvatne izolacije u kojima se većina grije na drva. Stara je to navada u selima gdje je uvijek netko bio kod kuće, dok se mladi poput naše sugovornice i njezina dečka, zbog boravka tijekom dana u gradu i posla, domu  vraćaju tek u večernjim satima. Zato su prošle godine, računajući kako će se jednostavnije i svrsishodnije (cijeli prostor) grijati, odlučili investirati novac u peć na pelete što se već ove pokazalo kao loša investicija. Oduševljenje je brzo splasnulo, jer se sada situacija drastično promijenila.

- Kupili smo peć na pelete za nešto manje od 9000 kuna i uklonili dotadašnju peć na drva. Cijena peleta nam je bila ok, mislili smo da će nam grijanje biti ekonomičnije i čišće, jer vas, kad dođete doma s posla, čeka topla kuća s obzirom da se peć i pali preko aplikacije na mobitelu. Vreća peleta od 15 kg na akciji je lani koštala do 20 kuna, inače je bila 25-30 kuna. Sada joj je cijena 69,70 kn. Sigurno trošim jednu vreću peleta dnevno, a mogu, zbog zapremnine peći staviti i više i to će mi sigurno izgorjeti u danu. Sada ispada da bi, kad bi palila peć svakoga dana, mjesečno trošila i do 3000 kuna za grijanje plus što se plaća i dodatna struja na koju je peć spojena. Ona grije fantastično, ali ja bi trebala cijeli mjesec raditi samo za grijanje. Ma užas... - ljutito će M. R. dodajući kako su ona i dečko novim vijećanjem u svojemu domu došli do zaključka kako će za grijanje ove zime koristiti kombinaciju klime i termo peći. I zasigurno plaćati skuplju struju, jer će je i trošiti više od Vladinom mjerom zaštićenih 2.500 kWh po prosječnoj cijeni od 59 eura za MWh za polugodišnju potrošnju u razdoblju od 1. listopada do 31. ožujka 2023.. M. R. dobro zna da će kućanstva, koja potroše više od tih 2.500 kWh plaćati po prosječnoj cijeni od 88 eura za Mwh, ali jednostavno nema izbora zbog čega će se, sasvim sigurno, naći u onoj skupini potrošača u Dalmaciji, koji će jedini u Hrvatskoj plaćati višestruko veću cijenu električne energije jer će gotovo svi ući u viši cjenovni razred.

- I za razliku od peći na pelete, koja nam je grijala cijelu kuću sada ćemo i u toj situaciji imati zagrijan samo prostor u kojemu boravimo i još ćemo prije svakog tuširanja u kupaonici morati paliti grijalicu, jer je nemoguće obaviti tuširanje na selu bez grijanja. Pa nama se znala lediti voda u školjci, morali smo sipati sol unutra. Kad bura ošine gore ništa ne osjećate od hladnoće - slikovito će Splićanka s adresom u Dicmu, koju svaki put stegne srce kad pomisli koliko se zeznula s investicijom u peće na pelete.

- Peleti su definitivno out nakon jedne jedine zime, a još otplaćujemo kredit za peć koju smo lani uzeli, jer smo ga podigli upravo radi grijanja kako bi je kupili i dodatan novac uložili u jedan dio izolacije. I još smo, prilikom renoviranja, razbili dimnjak kojega smo prethodno imali i zabetonirali ga, jer smo peć na pelete postavili u drugi dio kuće. Eto, jedino nismo bacili staru peć na drva na kojoj se može i kuhati - o promašaju će manje M.R. navodeći kako su se prije investiranja u peć na pelete pokušali grijati uz pomoć klime i norveškog radijatora. Platili su ga 2.500 kuna, samo stotinu pedeset kuna uložili u plastične nožice kako bi ga mogli nositi iz prostorije u prostoriju, po danu u dnevnom boravku, tijekom noći u sobi. Ali, uzalud...

- Jedino nam je bilo toplo dok smo stajali uz njega, čim bi se makli sama hladnoća. Shvatili smo da ništa i od toga... Ispada da će se većina nas ove zime grijati na poslu, u autobusu na putu do posla ili, u najboljem slučaju, u shoping centru, a kući eventualno prije posla ili navečer kad se vratimo. Možda se možemo i manje tuširati, neće nam trebati ni grijanje ni bojler - gorko će M. R..

Dalmacija, kažu energetski stručnjaci, u prosjeku broji 100 do 120 dana grijanja, a trošak grijanja na klimu izjednačen je s troškom pripreme tople vode. I njezini, i ne samo njezini stanovnici uglavnom se griju na struju zbog čega svi oni Vladine mjere smatraju diskriminatornima, jer nisu krivi što u Dalmaciju nikada nije stigao plin ili što nemaju mogućnost korištenja drugih izvora energije.

- Mjere Vlade nisu izbalansirane, jer su težile financijskom usklađivanju potreba korisnika, ali nisu energetski. Trebalo se ići drugim smjerom - smanjenju utroška kilovatsati energije, ali i snage - kritički progovara Nenad Kurtović, stručni savjetnik udruge “Splitski potrošač” za područje kupoprodaje energije podsjećajući na nalog Europske komisije državama članicama EU za smanjenje potroška električne energije za 10 posto. Ako ćemo, objašnjava, uštedjeti 10 posto, onda moramo naći način kako smanjiti potrošnju, a da bude koliko toliko podjednako dobar za sve stanovnike Hrvatske.

- Dalmacija, objektivno, u ovoj situaciji ne prolazi kako treba. Ni energetski ni socijalno. Nema osnova da mi u Dalmaciji plaćamo više zato što drugi troše plin, a socijalno, ako smo svi jednaki u ovoj priči, onda izvolite štititi kućanstva u kojima se boravi i živi. I u Dalmaciji žive isti ljudi kao i u Zagrebu. Ima i bogatih i siromašnih i ovdje i ondje. Nema tu podjela... Suština je ovo - energetski izračunaj tarife na osnovu utrošaka parametara po metodologiji, a socijalno pomozi svima koje možeš pomoći. Ako pomažeš cijeloj državi onda to i čini. I nisu u ovoj situaciji samo Dalmatinci u pitanju. Postoji grupa kupaca, velikih i vrlo potrošača iz grupe kućanstava, njih oko 370.000.. Tu je i Primorje, Istra, gradovi uz obalu poput Splita, Šibenika, Zadra i Dubrovnika pogotovo, jer se u njemu prosjeku najviše troši električne energije u Hrvatskoj. Vjerojatno ima i nešto gradova na kontinentu... A stvara se neka priča o Dalmaciji, no valja situaciju promatrati šire. Riječ je o grupi ljudi koja nema prirodni plin, nema toplinsku energiju i nema dimnjak što znači da nema drugih rješenja osim električne energije. Izlaza nemamo. Bilo bi dobro da Vlada to promijeni - sugerira Kurtović govoreći kako Dalmatinci ne mogu više ići ispod niskih zimskih standarda koje već žive.

- Ne možemo sa strujom ublažavati potrošnju, jer je ona već na minimumu normalnog, civiliziranog načina života. A to znači da ne mogu s jednim tuširanjem dnevno ili ugodom na 22 stupnja u dnevnom boravku ili kuhinji sada ukiniti i to. Nemojte nam to tražiti, jer ste drugima pustili da neograničeno troše struju po cijeni koja jest. Prosječna potrošnja toplinske energije na kontinentu je u sezoni grijanja 9.000 kWh, a ona je cijenom dvaput niža od električne energije. A mi se moramo na struju pokriti s 2.500 kWh na šest mjeseci. Neka to bude samo grijanje i topla voda. U količini smo zakinuti, jer kontinent troši 9000 kWh za šest mjeseci. A trošak njihovih kilovasati je tek nešto malo viši od naših 2.500 kWh - brojkama ilustrira novonastalu situaciju Kurtović iznoseći prijedlog kako bi joj se moglo doskočiti. 

- Ova odredba od 2.500 kWh u šest mjeseci trebala bi u cijelosti ostati za jednotarifne kupce, a da se odnosi samo na količinu u većoj tarifi za dvotarifne kupce. To bi značilo da se ne povećava cijena u nižoj tarifi i da je na snazi cijelo vrijeme bez obzira na potrošnju. Tako bi dobili nešto, da netko tko troši 40 posto u nižoj tarifi može više potrošiti u višoj. To je nešto što bi pomoglo nama u Dalmaciji, da imamo veću količinu za potrošiti po postojećoj cijeni, da nam ona ne raste. A što se tiče zadovoljavanja mjera Europske komisije o sniženju utroška energije od 10 posto, da se onima koji imaju toplinske sustave i prirodni plin spusti s 2.500 kWh na šest mjeseci na 1.500 kWh. Tu bi otprilike postali ravnopravni kao kupci električne energije, da štedimo jedni i drugi - predlaže Nenad Kurtović pravednij način obračuna električne energije za kućanstva koja nemaju alternativu u pogledu grijanja svojih domova.

Na pitanje možemo li u Dalmaciji, usprkos svemu što nas je snašlo, ipak nekako uštedjeti na grijanju, narodski rečeno ‘nešto iskombinirati‘, stručni savjetnik udruge “Splitski potrošač” za područje kupoprodaje energije uzvraća kako Dalmatinci više nemaju ni milimetar prostora za manevar bez dodatnih ulaganja što je opet trošenje novca i vremena.

- Ako će netko stavljati nove zatvore, raditi izolaciju vanjskih zidova, stavljati solare ili mijenjati sustav grijanja ili trošila s boljom energetskom učinkovitošću, u pitanju je postupak koji iziskuje novac i vrijeme. Uštede su moguće, pogotovo u izolacijskom dijelu, i na grijanju i na hlađenju do skoro 30 posto. A pogotovo ako se montiraju bolji klima uređaji... No to su značajni troškovi - naglašava Kurtović.

Primjerice, Splićanin V. G. je, također u bijegu od gradskog života, proteklog proljeća krenuo završavati davno započetu izgradnju nekadašnje obiteljske vikendice od stotinjak kvadrata, a prioritet mu je bio izolacija. Stiropor fasada (10 cm) koštala ga je 40-ak tisuća kuna, a ugradnja novih ulaznih vrata, klime bolje marke i nove peći na drva (na svu sreću ima vlastita) popelo ga je na 60-ak tisuća kuna ulaganja. I za sve to valja mu otplatiti nekoliko godina kredita.

- To je dobar primjer, ali koliki broj Hrvata to danas sebi može priuštiti - pita se Kurtović još jednom ističući kako Dalmatinci po sadašnjem stanju stvari ne mogu ama baš ništa uštedjeti. Uvijek se može govoriti o nižoj temperaturi grijanja na struju ili izbjegavanju paljenja svjetala, ali količina od 2.500 kWh je jednostavno mizerna za sve one koji nemaju alternativu. Pokušaji s grijanjem na plin ili termo peći u Dalmaciji također nisu opcija za eventualnu uštedu.

- Obuzdana je cijena ukapljenog naftnog plina u bocama. Međutim, taj plin je za grijanje, gledajući vrijednost kilovatsata, nešto povoljniji u odnosu na struju, ali je količina utroška te energije izuzetno visoka. Ne može je se kvalitetno regulirati kao klimu. Boca plina potroši se daleko prije nego toliko vrijedni kilovatsati s klimom. Termo peć je dobra, jer je niža tarifa obilata zbog punjenja noću po cijeni od 0,62 kn u odnosu na 1,20 kn u većoj tarifi, ali po novoj, uvećanoj cijeni struje od 1. listopada ona će koštati 0,76 kuna u nižoj tarifi, a 1, 51 kn u višoj. Znači i tu slijedi poskupljenje, ne može ga se izbjeći - kaže Nenad Kurtović.

Izračuni energetskih stručnjaka pokazuju kako za za solidno grijanje osrednje toplinski izolirane kuće ili stana od stotinjak kvadrata godišnje treba potrošiti oko 20.000 kilovata energije. Kako bismo sebe uvjerili da i sami možemo nešto učiniti po pitanju uštede na grijanju i čuvanju dragocjene topline možemo se uvijek povesti za onim dobro znanim savjetima o što boljem brtvljenju vrata, prozora i drugih mjesta kroz koja odlazi toplina i ukoliko postoji mogućnost, izolaciju zidova i krova. Grijanje na električnu struju je, ne zaboravimo, najskuplja opcija uz naftu, odnosno lož ulje. Čak su i plin, bez obzira na poskupljenje, peleti, ogrjevna drva, bolje tehnologije koje treba primjenjivati. Naravno, riječ je o promjenama koje nije jednostavno niti jeftino napraviti - bilo na vlastitoj kući, a još je teže u višestambenim zgradama u Dalmaciji, koje su praktički osuđene na korištenje uvijek istog energenta - električne struje.