Nekad je u nas, zemlji s većinskim katoličkim stanovništvom, bilo nezamislivo da mladi parovi uplovljavaju u bračnu luku bez taktova crkvenih zvona, ali posljednjih godina crkvena i civilna vjenčanja vode "mrtvu trku" kada je riječ o broju ozakonjenih novih bračnih zajednica.
Dok je još 2014. godine nešto više od 60 posto brakova u nas bilo sklopljeno pred oltarom, a 39,9 posto pred matičarom, i prije korona pandemije te su brojke, kada je riječ o crkvenim vjenčanjima, počele padati. Do obrata je došlo 2019. godine kada su primat preuzeli građanski brakovi - te je godine, naime, među novosklopljenim brakovima njih 50,4 posto bilo građanskih, a 49,6 posto vjerskih.
Pandemija je 2020. godine desetkovala bračnu flotu (te je godine ukupno sklopljeno najmanje brakova uopće, njih tek 15.196, a gotovo 58 posto bilo je pred matičarom), da bi se u godinama koje su uslijedile nakon popuštanja nemilosrdnih protukoronaških mjera ponovno u većem broju zaorila svadbena zvona.
Prema najnovijoj publikaciji s podacima o prirodnom kretanju stanovništva u 2022. godini Državnog zavoda za statistiku (DZS), te su godine sklopljena ukupno 18.074 braka, što je 0,7 posto manje nego u 2021. godini, ali, naravno, znatno više nego dvije godine ranije, koju su obilježili lockdown, karantene, maske i druga nepopularna ograničenja. U 2022. godini vjerski su brakovi opet neznatno preuzeli primat - sudbonosno "da" pred svećenikom je tada reklo 50,5 posto parova (9145), dok se na građanski brak odlučilo njih 49,4 posto (8929).
Ukupno 12 županija u Hrvatskoj, među kojima i tri dalmatinske – Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Šibensko-kninska – imalo je u 2022. godini više sklopljenih crkvenih nego građanskih brakova, dok je u devet županija, među kojima je i Dubrovačko-neretvanska, prevladavao građanski obred. Među njima su, primjerice, Istarska županija u kojoj je te godine sklopljeno čak 62 posto građanskih brakova, kao i Grad Zagreb s njih 50,7 posto.
Kada je u pitanju Dalmacija, i tu se posljednjih godina mogu pratiti trendovi koji govore u prilog padu broja sklopljenih crkvenih brakova, iako su oni u većini županija još uvijek u prednosti pred građanskim oblikom.
Primjerice, spomenute 2014. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) čak 68 posto brakova, a u gradu Splitu njih 66 posto, bilo je sklopljeno pred oltarom. U 2022. godini, pak, broj vjerskih brakova u SDŽ iznosio je 58,3 posto (1237 od ukupno 2120 novosklopljenih brakova), a u gradu Splitu 53,7 posto (373 crkvena braka, 322 građanska).
Više crkvenih nego građanskih brakova imale su 2022. godine i Zadarska (56,3 posto vjerskih) te Šibensko-kninska županija (52,3 posto vjerskih).
Međutim, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji te su godine, kao i u jeku pandemije, u prednosti bili građanski brakovi – 51,2 posto (285) naspram 48,8 posto (272) crkvenih. Samo u gradu Dubrovniku pred matičarom se na vjernost zaklelo 114 parova, a pred oltarom njih 81, što znači da je 58 posto novosklopljenih brakova u Dubrovniku prije dvije godine bilo u građanskom obliku. Usporedbe radi, 2014. godine takvih je u gradu bilo 32 posto.
U toj su županiji više civilnih nego vjerskih brakova preklani zabilježili i drugi gradovi, poput Metkovića i Ploča, kao i općina Konavle, Orebić, Ston.
I drugi gradovi i općine po Dalmaciji, kao i neka manja mjesta, upisali su više brakova sklopljenih u vijećnici nego u crkvi. Na primjer, u Vrgorcu ih je bilo 21 (naspram 16 vjerskih), u Starom Gradu na Hvaru devet, uz četiri vjerska. Građanski su brakovi prevagnuli i u Obrovcu, Biogradu na Moru, u Kninu, Vodicama…
Iako najnovije podatke možemo donekle gledati i kroz postpandemijski kontekst, ovi se podaci čine zanimljivim samim tim što otvaraju pitanja poput onih mijenjaju li se i u kojem smjeru trendovi kada je u pitanju poimanje institucije braka u novih naraštaja. Naravno, ne možemo isključiti činjenicu da su tijekom pandemije veća okupljanja bila zabranjena i da su neki parovi odgodili pirove za kasnije, kao i to da su neki parovi u pandemiji skopljene brakove pred matičarom ozakonili kasnije i u crkvi. Ali, ističemo kako u 2022. godini ipak nije bilo velikih zabrana, pirovi su se uglavnom razmahali, kao i to da je preokret u korist građanskih brakova počeo i prije pandemije, 2019. godine.
- Bio bih vrlo oprezan u tumačenju samih brojki. Da bismo dobili pravu sliku, trebalo bi provjeriti podatke po biskupijama. Često se, naime, događa da mladi ljudi koji su brak sklopili pred matičarom naknadno, a nerijetko kada dobiju prvo dijete, obave i crkveno vjenčanje. Međutim, ono se kao takvo ne evidentira u službenim statistikama jer je već registrirano kao građanski brak - napominje akademik Anđelko Akrap, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Naravno, kaže on, da postoji tendencija sekularizacije društva, međutim, u Hrvatskoj je još uvijek tradicionalni mentalitet snažno ukorijenjen, pa se mladi koji su vezani za Crkvu, a prethodno su vjenčani pred matičarom, odlučuju i na crkveno vjenčanje kada se rodi dijete, "kako se ono ne bi tretiralo kao da je rođeno izvan braka". Ali, ima tu i pragmatičnosti:
- Građanski je obred jednostavniji, ne zahtijeva toliko papirologije, mladi ne moraju prolaziti zaručničke tečajeve koje u Crkvi provode kao pripremu za brak. To ne znači da su se oni odvojili od Crkve, nego samo da će takvo vjenčanje obaviti s odgodom - smatra Akrap. Podsjeća kako u Hrvatskoj općenito opada broj brakova, odnosno registriranih brakova, a mnogi parovi danas odlučuju se za život u izvanbračnim zajednicama.
- One su uglavnom zakonski izjednačene s bračnim zajednicama, tako da mnogi parovi i nemaju motiv za formalno sklapanje braka. Nekada, u bivšem sustavu, praktički su svi brakovi bili registrirani jer je to donosilo određene privilegije, poput socijalnih i egzistencijalnih. U svakom slučaju više je čimbenika kroz koje treba promatrati ove trendove - smatra akademik Akrap.
Sociolog religije Ivica Maštruko također ističe kako je za nešto veći broj sklopljenih (vjerskih) brakova u 2022. godini zaslužno "vraćanje koronaških dugova", budući da su u vrijeme pandemije vrijedile brojne mjere s nizom ograničenja.
- Općenito, svjedočimo rastućem nepovjerenju mladih u instituciju braka, što potvrđuje i nikad veći broj djece rođene izvan formalnih brakova, bilo građanskih, ili crkvenih - kaže Maštruko, podsjećajući kako je u 2022. godini čak 25 posto novorođene djece rođeno izvan braka.
- Što se tiče rasta građanskih brakova posljednjih godina, ima tu i pragmatičnih razloga. Lakše je razvrgnuti građanski brak nego crkveni, iako su i u Crkvi nešto ublažili postupke proglašenja ženidbe nevaljanom - ističe sociolog Maštruko.