Čini se da je korona prilično "olabavila" pravila o čuvanju liječničke tajne, pa npr. uz osobu za koju se otkrije da je oboljela od korone odmah se otkrivaju i drugi podaci iz njezina zdravstvenog kartona - da je bila dijabetičar, da ima visok tlak, da je debela, ali i neke druge kronične ili preboljene bolesti.
Ovih dana nam se javila i čitateljica iz jednog malog dalmatinskog mjesta, koja je zbog nekih svojih intimnih problema otišla k liječniku i ginekologu, a prije nego što se vratila iz obližnjeg gradića, susjeda je znala njezinu dijagnozu, jer je sestra u ambulanti u kojoj je pregledana njezina prijateljica/rodica, pa joj je "u najboljoj namjeri" brzo dojavila da je cura pozitivna na koronu ali i da ima klamidiju. Možete misliti koliko se brzo ta vijest proširila po mjestu... Ima takvih primjera i u bolnici pa se šire vijesti o pacijentima koji su zbog korone u bolnici ili na respiratoru, ili se o njihovoj dijagnozi priča, a da nisu ni izišli iz operacijske dvorane..., za što bi u nekoj drugoj zemlji netko od osoblja dobio otkaz.
Kako ovakvo ponašanje komentiraju liječnici? Razgovarali smo sa članom etičkog povjerenstva Hrvatske liječničke komore i s obiteljskom liječnicom.
- Ne bih rekao da je korona ta koja je "olabavila" pravila o čuvanju liječničke tajne i ne bih govorio samo o liječničkoj tajni nego i općenito o odavanju podataka o medicinskom stanju osoba na liječenju, što nije samo pitanje podataka koje doznaje ili "otkriva liječnik" nego postoji i profesionalna tajna koja obvezuje sve zaposlene na čuvanje čitavog niza podataka, kaže doc. dr. sc. Tomislav Franić, psihijatar subspecijalist dječje, adolescentne i forenzičke psihijatrije Klinike za psihijatriju KBC Split, koji je nedavno imao zapaženo predavanje upravo na temu Etika i COVID. Ti propisi u vidu zakona, pravilnika i strukovnih etičkih kodeksa postoje već desetljećima pa i stoljećima, upravo zbog pojedinaca kojima nedostaje osnovnog kućnog odgoja, a nisu čuli za Kantovu maksimu ili kinesku poslovicu:
"Ne radi drugima ono što ne želiš da tebi drugi rade." Ili ih nije briga. Ti zakoni postoje da bi se takvi pojedinci sankcionirali no unatoč tome postoje i dalje sitne, male i bijedne duše kojima je trač iznad ljudskog prava na intimu, pa sve do ravnatelja velikih zdravstvenih ustanova i sustava koji misle da su iznad etike i da im je dopušteno sve. Korona je samo pokazala jedan paradoks gdje se upornim izvještavanjem kako su preminuli od COVID-a imali brojne komorbiditete i time "svjesno ili nesvjesno kršili etičke norme", usput sami sebi pucali u oba stopala šaljući poruku teoretičarima zavjera kako to i jest "bezvezna bolest" od koje umiru "slabi, manje vrijedni ljudi".
Koga se tiče i od kakvog je javnog interesa od čega je još bolovala umrla osoba i je li uopće bolovala od ičeg drugog? Osobito je to neetično ako izlazi iz usta medicinara i struke koja se posvetila produljenju života ljudi ma kako bolesni oni bili i koliko bolesti imali. Pa najviše novca u medicini i prije i poslije epidemije odlazi upravo na produljenje tih nekoliko "pišljivih" godina života tamo nekih bolesnih staraca.
- To se navodno događa i zato što je medicinska dokumentacija zbog naručivanja na cijepljenje dostupna i osobama koje nisu obiteljski liječnici, pa oni usput slučajno bace oko i na "ukupno zdravstveno stanje" oboljelog!?
- To je moguće, znam da informatički sustavi nisu zaštićeni u dovoljnoj mjeri i da pristup imaju i neovlaštene osobe no to će se teško izbjeći i zato gorespomenuti zakoni postoje. Nije ni etično ali ni zakonito podijeliti tuđu intimnu informaciju pa čak ako ste je slučajno saznali a kamoli ako ste aktivno petljali po sustavu da je doznate. Da približim paralelom. Nije zakonito prisvojiti nečiji izgubljeni novčanik ili vreću s novcem koje ste slučajno našli niti zadržati novac koji vam je tuđom greškom legao na račun.
Ovo što se dogodilo vašoj mladoj čitateljici je nedopustivo i predstavlja kršenje i etičkih strukovnih normi čijim sankcijama podliježe, ali još važnije, to je protuzakonito i kao takvo podliježe zakonskim sankcijama. Po meni je svakako povreda obveza iz radnog odnosa, no nisam pravnik da odredim je li to za otkaz. Ali za sankciju je, po meni, bez rasprave.
- Jesu li naši kartoni zbog novog e-sustava naručivanja na preglede i cijepljenja sada dostupni i onima kojima ne bi trebali biti?
- Već sam rekao, sustav s podacima bi trebao biti dostupan što manjem broju ovlaštenih osoba i to bi trebalo popraviti. No ako je nešto dostupno, ne znači da se smije konzumirati. Kao što rekoh, ni zakoni ponekad ne mogu zaštititi od osoba koje nemaju unutarnjih etičkih normi i morala, kućnog odgoja, ili još gore, koji misle da su iznad zakona i etičkih principa.
- Osvrnite se i na to kako se osjeća osoba, u ovom slučaju mlada djevojka, čiji se podaci o bolesti dilaju po kafićima u malom mistu? Uostalom, vi znate i kako naš narod gleda i na dijagnoze iz vašeg područja, sad čekam da se one počnu širiti i preko interneta. Ne daj bože!
- O ovome ću reći samo jedno - neka svi pomisle da su to njihove kćeri, majke, djevojke ili one same, i nek promisle kako bi se u tom slučaju osjećali. Ja bih to nazvao verbalnim silovanjem.
- S obzirom na to da ste, čini mi se, još uvijek član etičkog povjerenstva Liječničke komore, možda imate i neko iskustvo oko ove teme!?
- Imali smo slučajeva neovlaštenog uvida u medicinsku dokumentaciju i širenja podataka, i svi su procijenjeni od Povjerenstva kao neetični i kao povreda Kodeksa medicinske etike i deontologije. No HLK ima takve nadležnosti samo u slučaju liječnika. Drugi zdravstveni djelatnici imaju svoja strukovna udruženja s etičkim povjerenstvima, a ponavljam da je ova situacija regulirana i zakonski i kao takva utuživa i kažnjiva prema propisima RH, kaže dr. Franić.
Kako ovo komentira, pitali smo dr. Vikicu Krolo, splitsku obiteljsku liječnicu i zamjenicu predsjednice KOHOM-a:
- Postoji zakon o liječništvu, članak 21, koji točno definira što je liječnička tajna i kako se mora čuvati medicinska dokumentacija, odnosno zdravstveni karton. Sve informacije koje postoje između liječnika i pacijenta ne smiju se dalje širiti, što nije nikakva novost. Ta su pravila definirana i Kodeksom liječnika i Kodeksom medicinskih sestara. Dakle, sve je to zakonski regulirano. Čak i Zakon o zaraznim bolestima koji regulira kako postupati u zaštiti pučanstva od širenja zaraznih bolesti ima ograničenja, u smislu da samo liječnik ima pravo na diskretan način pozvati kontakte zaražene osobe i uputiti ih u izolaciju, ali i taj postupak je strogo kontroliran, ističe doktorica, te dodaje da zaštitu osobnih podataka sada regulira i GDPR.
Preko aplikacije e-građani, sada i pacijenti, imaju pravo uvida u svoj zdravstveni karton. Svakako je važno naglasiti da je svaki pacijent dok je živ jedini, ističem jedini, koji ima pravo raspolagati s podacima iz svog zdravstvenog kartona, a nakon što umre zakonski je regulirano tko ima pravo zatražiti uvid u njegovu zdravstvenu dokumentaciju.
Ovo što se dogodilo ovoj mladoj djevojci apsolutno je nedopustivo. Ona, kao i svi drugi koji misle da je njihovo pravo prekršeno, ima mogućnost prijaviti liječnika ili medicinsku sestru koja je iznijela podatke iz zdravstveneog kartona Komori liječnika ili Komori medicinskih sestara. Naime, sestre su dio liječničkog tima i podliježu jednako kao i liječnici obvezi čuvanja podataka o zdravstvenom stanju pacijenata. Postoje i pravila koja treba poštovati i prilikom razmjene podataka među nama liječnicima, recimo kada šaljemo pacijenta na bolničko liječenje. Kolegi prenosimo samo i isključivo podatke koji imaju veze s aktualnim stanjem te podatke o kroničnoj bolesti, lijekovima koje osoba trenutno uzima i o alergijama. Druge podatke koji mogu poslužiti za dobrobit pacijenta možemo eventualno uputiti preko internog pisma kolegi, ali anamneza i obiteljske prilike, kao i niz drugih podataka iz zdravstvenog kartona ostaju strogo čuvana tajna obiteljskog liječnika.
- Jesu li naši zdravstveni kartoni danas zbog novog e-sustava naručivanja dostupni i onima kojima ne bi trebali biti i jesu li tako moguće zloupotrebe podataka iz zdravstvenih kartona?
- I mi smo kao liječnici u početku bili malo skeptični, jer iako su podaci zaštićeni, zloupotrebe su uvijek moguće. Postoje hakeri koji znaju kako se domoći tajnih podataka, ali kada se tako nešto dogodi podliježu sankcijama - ističe dr. Krolo.