Daira Barović, zamjenica ravnateljice USKOK-a, u četvrtak je i službeno otvorila istragu protiv šestero uhićenih koje se sumnjiči da su provodili malverzacije sa zemljištem i ishodovanjem građevinskih dozvola za atraktivne lokacije u bračkim uvalama, posebice na području Milne, na parcelama koje nikada nisu bile građevinske.
Uhićeni su Snežana Bralić (62), nekadašnja voditeljica županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo ispostave u Supetru, kojoj je određen istražni zatvor; potom Tonči Kelam (50), nezaposleni trgovac iz Splita, Emil Zlatar (35), geodet s Brača, Dinko Grgurević (50), arhitekt iz Splita, Željko Babić (33), geodet iz Splita i Anton Mikačić (33), geodet iz Splita. Nakon ispitivanja, istražni zatvor USKOK je zatražio samo za prvookrivljenu Bralić, koju terete za zlouporabu položaja i ovlasti krivotvorenjem, dok su ostali pušteni da se brane sa slobode.
Splitski odvjetnik Damir Primorac, koji brani drugoosumnjičenog Kelama, potvrdio nam je da je njegov klijent pušten na slobodu te da je iznio aktivnu i detaljnu obranu te je negirao počinjenje kaznenih djela za koje je uhićen. Odvjetnik Dean Rahan potvrdio je da je za njegovu klijenticu Bralić zatražen istražni zatvor.
Sumnjiči ih se za dva kaznena djela. U prvom su osumnjičeni Bralić, Kelam, Zlatar i Grgurević. Bivšu šeficu Bralić se sumnjiči da je u razdoblju od početka travnja 2014. godine do 11. listopada 2021. godine kao ovlaštena osoba za raspoređivanje i rješavanje predmeta povodom zaprimljenih zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađenih zgrada, na Kelamovo traženje da mu se izda najmanje pet rješenja za parcele u uvalama Spacamiža i Smokvina na kojima uopće nije bilo nekretnina, postupala tako da mu je odobrila zahtjeve.
Jedan, sad pokojni geodet, te Zlatar i Grgurević su, po USKOK-u, na arhitektonskim snimkama izvedenog stanja lažno ucrtavali da se na Kelamovim nekretninama nalaze manje nezavršene zgrade raznih gabarita iako su znali da ih tamo nije bilo već su na nekretninama bile montirane makete zgrada od knaufa i kartona.
Zlatar je takve snimke radi ovjere davao A. S., kao ovlaštenom inženjeru geodezije koji je onda, ništa ne sumnjajući, ovjeravao to službenim pečatom i potpisom. Takve snimke dali bi Kelamu, a on bi ih predao na protokol Snežani Bralić, koja bi ih rasporedila sebi u rad te bi radila zapisnike u kojima je lažno potpisivala da je provela očevide na tim nekretninama i da je utvrdila da stanje na terenu odgovara priloženim snimkama.
Napravila bi pozive za uvid u spis za vlasnike susjednih čestica koje graniče sa česticom Kelama i članova njegove obitelji, no te pozive nije dostavljala strankama objavom na oglasnoj ploči već je potpisivala i pečatirala rješenja o izvedenom stanju.
Druga točka istrage tereti Kelama, Babića i Mikačića. Sumnja se da je u studenome 2018. godine u Zastražišću na Hvaru Kelam tražio da mu firma u kojoj je radio Mikačić izradi geodetsku snimku izvedenog stanja za potrebe ishođenja rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene nekretnine, a formalni podnositelj je bio Kelamov otac.
Mikačić i Babić su obavili geodetsko snimanje nekretnine u Milni, a Kelam je Mikačiću dao i nekoliko fotografija nepoznate zgrade te tehničko izvješće o obavljenom snimanju te ih je ovaj uvezao i napravio geodetsku snimku izvedenog stanja. Iako je znao da ne smije, potpisao ih je i ovjerio pečatom firme u kojoj je radio, pa je papire dao Kelamu, koji je opet izveo isti manevar kao u prvoj točki istrage.
U svom iskazu policiji tijekom obrade Bralić je potvrdila da nije obavljala očevide jer je imala povjerenja u izrađene snimke izvedenog stanja ovlaštenih inženjera geodezije i arhitekata.
Geodet Zlatar je kazao da ga je s Kelamom upoznao jedan poznanik te da je uvidom u digitalnu ortofoto kartu Državne geodetske uprave utvrdio da na Kelamovim nekretninama zgrade nisu vidljive. No, kad je došao na parcele vidio je da su tamo objekti od drva i stiropora te smatra da su bili izrađeni samo za snimanje. Kazao je da je takve snimke ipak napravio jer je Kelam na njega vršio pritisak, pozivajući ga na mobitel navečer i rano ujutro te mu je čak dolazio pred kuću. Rekao je i da je jednom razgovarao s Bralić, koja mu se požalila da ju je u priču s Kelamom uvukao isti poznanik. Za snimke je uzeo pet tisuća kuna.
Arhitekt Grgurević je u svom iskazu rekao da ga je pokojni ujak upoznao s Kelamom i da ga je zamolio da mu izradi arhitektonske snimke. Ujak mu je dao skice izvedenog stanja s mjerama jedne kuće, i to 2016. godine. Kontaktirao je samo s Kelamom, koji mu je govorio tko će od članova njegove obitelji biti naručitelj snimke, a rekao je i da nikad nije izišao na teren u uvale Spacamiža i Smokvina.
Geodet Babić je istražiteljima kazao da ga je Kelam zamolio da izradi geodetsku snimku zgrade na jednoj čestici i da je na terenu vidio da ništa nije izgrađeno, nikakav objekt. No, da je svejedno napravio snimku i dao je Mikačiću kako bi ovaj izradio kompletnu geodetsku snimku te da im je Kelam za to dao tisuću eura. Mikačić je u svom iskazu potvrdio Babićevu priču i pokajao se zbog svega, posebno jer je svog poslodavca doveo u neugodnu situaciju.
Zanimljiv je iskaz Zlatarova kolege iz ureda koji je dao kao svjedok, a u kojem je rekao da se sjeća da ga je Zlatar zamolio da mu pomogne obaviti snimanje na jednoj čestici u Milni 2014. godine. Nije znao tko je naručio snimanje, ali je na parceli vidio Kelama.
- Na zemljištu se nalazila najsmješnija kuća koju sam ikad vidio. Bila je napravljena od panel ploča s crvenim krovom iz kojeg su rasla tri bora. Fotografirao sam je i vidio da to nisu čista posla. Bila je izrađena od knaufa, a u arhitektonskoj snimci stoji da je od betona - kazao je, uz ostalo, svjedok.
Po iskazima nekih svjedoka, prijašnjih vlasnika parcela u navedenim uvalama, Kelam je u ime svog oca kupovao zemljišta od nekoliko stotina kvadrata za iznose od nekoliko tisuća eura, a poslije ih je, nakon "sređivanja papira", prodavao stranim državljanima za milijune eura.