Iako smo daleko od skandinavske prakse gdje se mladi zapisuju u red za naseljavanje otočića stockholmskog arhipelaga, kako se dalo naslutiti na prvom okruglom stolu o mogućnostima razvoja turizma na Šolti, koji se održao u Grohotama, prilike za rad i razvoj na tom će se škoju tek množiti. Bude li, naravno, pameti.
Uzlazna putanja krivulje koja od 2010. godine opisuje rastući broj noćenja na ovom malom, očuvanom otoku - kako ga, nalazeći utjehu u zakasnjelom razvoju opisuju sami Šoltani; jasno govori da se turizam i tamo događa. No kako ga unaprijediti te od njega izvući najbolje za otočno stanovništvo, pitanje je koje su sebi s pravom postavili tamošnji iznajmljivači, piše Slobodna Dalmacija.
Da volje ima pokazali su u velikom se broju odazvavši na ovo druženje, a koje je u ime Udruge "Moja Šolta" organizirala Višnja Čerič, ističući kako zajednice s kvalitetnim i aktivnim civilnim društvom brže napreduju.
- Evo, samo pogledajte. Uspjeli smo dogovoriti da se Šoltu uvrsti u sezonsko izdanje magazina kojim Croatia Airlines promovira zanimljivosti naše države svojim putnicima. Niti jedan drugi otok nije tu, osim nas - pohvalila se pružajući nam bogato tiskano izdanje dok nas je uvodila u tamošnji Dom kulture.
- Šolta gotovo i nema hotelski smještaj, a sezona s kapacitetima od tri tisuće poistelja ovdje ne traje niti tri mjeseca. Nautički turizam jest u usponu, ali nije pod kontrolom, a kulturna, zabavna i rekreacijska ponuda nije dostatna da zadovolji zahtjeve gostiju. Potreban je novi impuls za razvoj ovdašnjeg turizma - istaknuvši otočnu zbilju kazao je dr. Bernardin Peroš, član Vijeća Otočnog sabora i moderator skupa.
Zanimljivim osvrtima na urbanizam i turističku izgradnju, odnosno razvoj turizma na skandinavskim otocima panelisti dr. Zoran Radman i Julije Skelin, okupljene su potom naveli na promišljanje mogućnosti, za što je im je u ime općinske Turističke zajednice, iznoseći aktualnu statistiku, pretpostavke pružila i Zorana Kaštelanac, direktorica TZO-a Šolta, kao i konzultant Krešimir Budiša, koji ih upoznao s mogućnostima financiranja preko EU fondova.
- Nismo mi Skandinavija, nego Mediteran i ne treba nam se uspoređivati s Finskom, nego s Bračem, Hvarom, Visom i Lastovom - u raspravu se uključila Maja Jurišić, u ime tamošnje udruge "Buđenje" i inicijative "Pokret otoka", navodeći kako su šoltanskom turizmu potrebne mjere koje odgovaraju njihovoj specifičnoj sredini, a koje, kako je kazala, oni koji su za to plaćeni ne znaju prepoznati i pogurati.
- Što je Šolta kao destinacija? Koja je naša posebnost, na čemu ćemo graditi brend? Hoćemo li se držati tih famoznih triju zvjezdica koje opisuju glavninu naših smještajnih kapaciteta, ili ćemo ići naprijed? I može li promocija Šolte zakoračiti dalje od oglašavanja apartmana na stranicama Turističke zajednice... - bila su njena pitanja na koja se prozvanim prvi osjetio odgovoriti šoltanski načelnik Nikola Cecić Karuzić, nabrojivši aktualne infrastrukturne projekte, među kojima je nadogradnja kanalizacije, te izgradnja novih cesta.
Na tom je tragu bio i odgovor Zorane Kaštelanac, direktorice tamošnje Turističke zajednice, koja, kako je kazala, djeluje u skladu s mogućnostima.
- Evo baš je nedavno s radom krenula naša nova internetska stranica, u koju smo dosta uložili, a imamo i svoje Facebook i Instagram stranice, te se reklamiramo i putem Google ads-a i YouToube kanala - kazala je Kaštelanac najavivši kako sudjeluju i u pripremi projekta označavanja i mapiranja prvih sedam biciklističkih staza.
- Nije nama problem u promociji, jer gosti dolaze - nadovezao se Ćiro Blagaić, dodavši kako ih, uzme li se u obzir nered koji među nautičarima ljeti vlada u šoltanskim južnim uvalama, dolazi i previše.
- Tamo im nema tko preuzeti smeće, ili isprazniti zahode, pa o zagađenju da i ne govorimo - nastavio je ističući jedan od, kako se dalo zaključiti po reakcijama okupljenih, gorućih problema šoltanskog turizma.
- Na divljim sidrištima u Šešuli i susjednim valama imamo i više nautičara po sezoni, nego u ove četiri registrirane vale. Tu puno gubimo - zaključio je ohrabren podrškom zajednice, zapitavši se zašto je u Šibensko-kninskoj županiji to pitanje riješeno, a kod nas nije.
- Zato što kod nas ništa nije riješeno. Dovoljno je vidjeti što se događa u Maslenici i to vam je odmah jasno. - spremno mu je odgovorio ponudio Tiho Glavurtić, glavar tog naselja na zapadu otoka, upozorivš na tamošnje svoje iskustvo.
- Nama liti na dan dođe dvadesetak brodova punih kupača iz Medene i okolice, od kojih nama ništa ne ostane, a koji neminovno zagađuju valu. Da ne spominjem da neke kuće u more i dalje prazne septičke jame, a pored njih imamo i probleme s ovima što redovito glisiraju uza samu rivu. I mi nikome ne možemo ništa - ogorčeno je kazao Glavurtić, koji je, kako je dodao, nebrojeno puta na ove probleme ukazivao Pomorskoj policiji i Lučkoj kapetaniji, čija je reakcija, kako je istaknuo, posve izostala.
- Država je ta koja mora podmetnuti leđa. Bez nje se ništa ne može - nadovezao se Julije Skelin, pozivajući se na pozitivnu praksu sa sjevera Europe, gdje je, objasnio je, skupina otočića između Finske i Švedske predmet strateškog promišljanja vlada dviju zemalja, koje su od njih napravile poželjnu oazu autohtonog i tradicionalnih vrijednosti.
- Ali mi moramo početi od sebe, jer dok čekamo da nam drugi nešto riješe, mladi će nam otići i bit će kasno - za kraj se uključila i Marija Ruić, pokušavši motivirati susjede svojim primjerom.
- Ja sam igrom slučaja naučila kako neka mala dodana vrijednost može izdići našu ponudu, kada sam zbog alergije bila prisiljena nabaviti kozu, jer mi kozje mlijeko drukčije nije bilo dostupno. Ona je ubrzo ojarila i dva mala kozlića, koji su odmah postali atrakcija među mojim gostima. Kada su ih ljetos spazili, za njih je kupanje bilo gotovo, samo su mazili te beštije i uživali s njima u dvoru. I svi su već rezervirali smještaj i za ovo ljeto - zadovoljno je istaknula, navodeći kako nikada nije slutila da bi takvo što kod gostiju moglo imati takvog odjeka, piše Slobodna Dalmacija.