Eto klasične Hrvatske: usred ljeta, dok su jadranska kupališta puna do čepa, stiže upozorenje – novi Zakon možda podigne ogradu između nas i naših plaža!
Možda dijelovi pomorskog dobra postanu ekskluzivni, možda nam država ograniči pristup nekim kupalištima i uvalama. Možda ćemo plaćati ulaznicu. I još trista čuda...
– Ograničavanje pristupa plažama, ograđivanje i naplaćivanje, pa to bi bila crvena krpa za sve nas! To bi bio korak prema privatizaciji mora, što je nedopustivo. Mi želimo to pomorsko dobro kao naš iznimno vrijedan resurs, možda i zadnji takav. Želimo ga štititi na održiv način, želimo da se njime upravlja i gospodari na održiv način, da se novim, kvalitetnim Zakonom sve jasno definira: što se može, na koji način, gdje, zašto, koliko dugo i slično. Da ne dođu sutra ljudi s novcem i preuzmu naše plaže na neke dugotrajne koncesije i tako provedu nekakvu privatizaciju javnog dobra.
Kazali su nam to Maja Jurišić i Marko Bertolino, predsjednica i član udruge "Pokret otoka", stručnjaci za pomorsko dobro i održivi razvoj. Upravo je ta udruga podignula temperaturu u javnosti objavom otvorenog pisma premijeru Andreju Plenkoviću, resornom ministru Olegu Butkoviću i njegovu državnom tajniku Josipu Bilaveru.
Nema odgovora
Iz naslova pisma odmah je jasno o čemu se radi: "Donosi li nam novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ograničavanje i ograđivanje morskih plaža za javnost?"
Ukratko, u pripremi su novi propisi koji će uređivati čitavo jedno golemo područje – pomorsko dobro. A plaže su tek jedan njegov dio. Razumije se, svima posebno zanimljiv, pa dovoljno je samo pogledati koliko je ljudi, naših i stranaca, upravo na jadranskim žalima.
"Pokret otoka" reagirao je otvorenim pismom premijeru strahujući da nam se svašta sprema i da mnogi toga nisu još svjesni. Prema riječima naših sugovornika, udruga je uključena u proces tek u zadnji tren. Iako su još 2017. godine, kad se govorilo o potrebi zakonskih izmjena, bili čak i dio radne skupine.
Sada su od državnog tajnika Bilavera dobili materijale na koje su poslali brojne komentare i prijedloge, ali do danas nisu zaprimili odgovore nadležnog ministarstva. Pa su htjeli animirati i saborske zastupnike, ali i javnost.
Maja Jurišić naglašava:
– Smatramo da ovakav prijedlog nije ni blizu spreman za javnu raspravu i Sabor, zato smo išli na otvoreno pismo premijeru.
A Bertolino ističe:
– Novi prijedlog Zakona predvidio je mogućnost isključenja opće upotrebe za plaže, što mora postojati u zakonu, ali mi tražimo da to bude iznimka, na vrlo kratak rok, privremeno. Na primjer, kad je u pitanju organizacija koncerta na plaži. Ili slično. A ne da neki privatnik sutra privatizira i ogradi plažu pred svojom vilom.
Neugodno iznenađeni
"Pokret otoka" podsjeća na to da je pomorsko dobro od javnog interesa i u vlasništvu Republike Hrvatske, te da se njime može gospodariti jedino putem koncesija.
– Ako dopustimo olako dobivanje koncesija s isključenjem opće upotrebe, smatram da nanosimo štetu svim našim građanima i gostima – drže u "Pokretu otoka".
Neugodno su ih iznenadile predložene izmjene Zakona. Uočili su više spornih stavki i jasno im je da je pojam pomorskog dobra puno širi od plaža, pa čak i da se općenito uvođenje pojma ograničenja opće upotrebe pomorskog dobra u članku 11. može odnositi i na nautičke luke, luke otvorene za pomorski promet, luke posebne namjene – pa naravno da se nećemo kupati u lukama ili šetati bez ograničenja carinskom zonom – ali opreza nikad dosta:
– Ostali smo zatečeni predloženim stavkama koje eksplicitno omogućavaju ograničenje opće upotrebe pomorskog dobra, njegovo ograđivanje i čak potencijalnu naplatu ulaska na morske plaže diljem obale i otoka kojim bi se svim građanima Republike Hrvatske, kao i ostaloj javnosti, onemogućilo neometano javno korištenje pomorskog dobra i plaža. Smatramo dijelove prijedloga Zakona nedopustivima i potpuno kontradiktornim svemu za što smo se zalagali i komunicirali svih ovih godina naglašavajući važnost zaštite našeg najvećeg društvenog, turističkog i gospodarskog potencijala – pomorskog dobra, koje povijesno i kulturološki predstavlja iznimno važan resurs za sve naše građane i posjetitelje.
Javna upotreba
Štoviše, Maja Jurišić ističe predloženi članak 46. u novom zakonskom prijedlogu:
– Tamo eksplicitno piše da planovi upravljanja pomorskim dobrom koje izrađuju lokalne vlasti trebaju definirati na kojim će se uređenim morskim plažama ograničiti upotreba pomorskog dobra, potencijalno ga ograditi i naplaćivati. Dakle, pokušava se urediti i razgraničiti koje su plaže javne, a koje su u kategoriji uređenih morskih plaža. Javne su jasne, a ove druge, uređene morske plaže su one na kojima će biti određenih investicija i gospodarske djelatnosti, koje će se dati pod koncesiju hotelima, kampovima… E, na takvim plažama može se donijeti odluka o ograničenju upotrebe, ograđivanju i naplati. Dosad, u postojećem Zakonu, nije postojala takva stavka.
Prema njezinim riječima, ne smije se dogoditi ni na jednoj plaži da ona u potpunosti bude isključena od javne upotrebe. Ukratko, ne smije se ograničavati javni pristup plažama za račun bilo čije gospodarske ili kakve druge djelatnosti i koristi, a na štetu građana. Plaže oduvijek koriste svi, tako treba i ostati. Mireći gospodarski i javni interes, uz održivu i razumnu ravnotežu. Ne može sve biti samo komercijalno.
Mediteranska priča
– Ne želimo u Hrvatskoj gledati ono što vidimo u Italiji ili Grčkoj: plaže za siromašne i plaže za bogate, one zatvorene, privatne, s ulaznicom ili samo za goste hotela ili kampa. U mnogim zemljama Mediterana građani se nisu ni pobunili, nisu shvaćali što se događa dok nije bilo kasno. Budete li u prilici, pogledajte još ovog ljeta kako to izgleda po susjedstvu – kažu naši sugovornici.
