"Podigli ste kredit u stranoj valuti? Saznajte jeste li ga preplatili! Provjerite zadovoljavate li uvjete za povrat sredstava" - tim se riječima na internetskoj stranici preplaćenikrediti.com.hr poziva sve korisnike kredita u Republici Hrvatskoj da provjere svoje ugovore s bankama, koje su, razvidno je to iz sve većeg broja sudskih presuda, opljačkale hrvatske građane, jer su ih propustile zaštititi nadležne institucije u vlastitoj državi.
Na spomenutoj web stranici moguće je već u startu, zahvaljujući kalkulatoru, samostalno izračunati informativnu vrijednost preplaćenog iznosa unošenjem podataka o ukupnoj svoti podignutog kredita u stranoj valuti i početnoj kamati. Za više detalja potrebno je ostaviti vlastite podatke nakon čega će sve zainteresirane za tužbu kontaktirati netko od agenata iz tima preplaćenikrediti.com.hr i besplatno obaviti procjenu kredita.
Riječ o ekipi financijskih savjetnika s iskustvom iz bankarskog sektora, odvjetnika i vještaka, koji surađuju s Društvom za zaštitu potrošača Hrvatske "Potrošač".
Zapravo su od njih za sada jedini dobili i službenu potporu zbog načina rada, koji financijski iscrpljene i nepovjerljive građane u startu lišava bilo kakvih troškova u slučaju podizanja tužbi protiv banke. Kad su ih, kažu nam u "Potrošaču", kontaktirali iz odvjetničko-financijskog tima preplaćenikrediti.com.hr odlučili su s njima sjesti za stol i razgovarati.
Uvidjevši kako njihov skup usluga može samo pomoći korisnicima kredita u ostvarivanju svojih prava (naplata za obavljeno dolazi tek po okončanju postupka u iznosu od 30 posto od preplaćenih sredstava) odlučili su ih podržati.
- Građani nemaju što izgubiti. Na odvjetnicima i vještacima je procjena o pozitivnom ishodu. Dakle, sav trošak, koji građani imaju u startu jest poštarina od možda nekih dvadesetak kuna, koliko bi ih stajalo slanje dokumentacije na procjenu - govori nam Igor Vujović, predsjednik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske "Potrošač". Svjestan je kako u moru raznoraznih agencija i sličnih lovaca na novac ionako već opljačkanih građana nije lako zadobiti njihove povjerenje, no u ovoj situaciji, veli, uistinu nemaju što izgubiti - stručnjaci će procijeniti imaju li pravo na povrat novca od preplaćenog kredita i odraditi za njih postupak, a svoju će uslugu naplatiti tek na kraju (i jedino) iz vraćenih sredstava. Mnogi građani, naime nemaju novca za pokretanje sudskih sporova i odvjetnike, drugi su već otplatili kredite i ne da im se hodati po sudovima i gubiti živce u dugotrajnim postupcima, treći pak više ne vjeruju nikome, pa se boje bilo što poduzeti kako ponovno ne bi napravili krivi korak...
No, Vujović podsjeća kako je u dosadašnjim presudama svih sudova u Republici Hrvatskoj odlučeno kako su korisnici kredita, koji su svoje kredite podizali u bankama u RH, redovito platili više nego što su trebali te su im banke dužne vratiti višak uplaćenih sredstava.
- Prosječno nam, na tjednoj bazi, četiri potrošača dostave dokumentaciju. A samo upitnih kredita u švicarcima bilo je gotovo 130.000... Do sada je otprilike, prema dostupnim podacima sa sudova, negdje oko 40.000 korisnika tih kredita tužilo banke. To je, naprosto, premalo... Ne znam zašto i ostali ne urade isto, ne mogu razumjeti zašto ne žele pokrenuti postupak i uzeti natrag vlastiti novac. Jako malo predmeta je završeno, ne znam ima li u cijeloj Hrvatskoj 100 pravomoćnih presuda, ali novac mora biti vraćen građanima - ističe Vujović na tragu onoga što neumorno ponavlja i Goran Aleksić, koordinator Ekonomsko-pravnog tima udruge Franak i dugogodišnji gorljivi borac za prava oštećenih korisnika kredita u švicarcima.
Aleksić je ovih dana pozdravio i istup hrabre bankarice Sanje Mehinović, koja je insajderski djelovala i prijavila leasing kuće za njihove zločinačke radnje zbog čega im je HANFA naložila da usklade svoje poslovanje sa zakonom i vrate novac. Prevara je utvrđena u razdoblju od 2008. do 2020. godine, teška je 700 milijuna kuna, a novac je otet od pedesetak tisuća klijenata, kako je ekskluzivno objavio Index.
"Naravno, vjerovnici se sada vade na zastaru i vraćaju samo ono što su dužni zadnjih pet godina. Ali, zastare nema. A nema je zbog dodatne odredbe u općim uvjetima da će se naknada odnosno kamata mijenjati u skladu s tržišnim uvjetima, bez obzira na ugovorene parametre. HANFA je djelomično obavila svoj posao, ne znam kako stvari stoje s kaznenim progonom, jer kazneni progon bi se morao dogoditi", napisao je Aleksić na svojemu Facebook profilu podsjetivši kako su banke na potpuno jednak način ugovorile oko 500.000 kredita u svim valutama, svih vrsta, s fizičkim i pravnim osobama.
"Mi smo za švicarce to sudski utvrdili, ali ista je stvar i s euro i kunskim kreditima. Što čini HNB po tome pitanju. HNB se češlja. Dapače, u vrijeme kada su banke morale u postojećim ugovorima pozvati klijente da ugovore anekse s pravilnim kamatama, one su klijente o tome samo obavijestile, ali nisu i ugovorile. Mi smo upozoravali da je to nezakonito. HNB je rekao da je to u redu. Kasnije Vrhovni sud revizijom Rev-1172/18 utvrđuje da je to bilo nezakonito. HNB i dalje ne čini ništa. HNB je suučesnik u zločinačkom pothvatu bankarskog kamatarenja. HNB i njegovi glavni ljudi morali bi zajedno s bankama kazneno odgovarati", oštro je reagirao Aleksić.
U slučajevima svih onih, koji su podigli kredit prije 2010. godine s promjenjivom kamatom u stranoj valuti, navode iz finacijsko-odvjetničkog tima, koji surađuje s "Potrošačem", postoji velika mogućnost da su njihovi krediti preplaćeni. Zato nije naodmet provjeriti...
- Financijski stručnjaci analiziraju sve parametre, je li ili nije bila konverzija, ima li ili nema zastare i sl.. I donose procjenu. Sve ono što banke govore da ne može kako ne bi morale vraćati novac, valja provjeriti, jer najčešće može. Ponavljam, najvažnije je za građane da nema nikakvih ulaznih naknada, ništa se ne plaća unaprijed niti paralelno, dok traje postupak. Zato ova ekipa uživa naše povjerenje - ističe Igor Vujović iz "Potrošača".
U slučaju eventualnog gubitka sudskog spora, bez obzira na procjenu tima preplaćenikrediti.com.hr u njegov pozitivan ishod, korisnik kredita oslobođen je, rekoše nam, plaćanja bilo kakvih troškova, jer oni preuzimaju sav rizik.
