U srednje strukovne škole prvi put je upisana generacija "učenika radnika", i to za zanimanja prodavač, dimnjačar, staklar i kozmetičar.
U sjeni uvođenja eksperimentalne kurikularne reforme, ostala je, čini se, novost da je istodobno u strukovnom obrazovanju krenuo eksperimentalni program dualnog obrazovanja, i to za navedena četiri zanimanja. Ta stvarna "škola za život", koja učenicima jamči plaću za rad kod poslodavca, radni staž, a najvjerojatnije i siguran posao nakon završetka škole, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, oživjela je u 12 škola u cijeloj Hrvatskoj – u devet njih za prodavača, u dvjema za kozmetičara te jednoj u Zagrebu, Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi, koja izvodi eksperimentalni program i za dimnjačara i za staklara. Bilo je na raspolaganju 256 mjesta, a najviše zanimanja bilo je za kozmetičara, u trajanju od četiri godine: od 50 predviđenih mjesta u Zagrebu i Varaždinu popunjena su sva. To se ne može reći za preostala tri zanimanja trogodišnjeg obrazovanja: u devet škola u kojima će se prema modelu dualnog obrazovanja školovati prodavači, od ukupno 184 ponuđena mjesta popunjeno je svega 95, dok je 89 ostalo slobodno. Za dimnjačara se nudilo 11 mjesta, a uspjelo se popuniti njih pet, dok je za staklara situacija i gora; također na 11 ponuđenih mjesta upisala su se samo dva učenika. Proizlazi da su ostala 104 slobodna mjesta od 256 ponuđenih.
Pod nadzorom
Novost koju donosi ovaj eksperimentalni dualni model, koji kombinira rad u školi i u gospodarskom subjektu, a koji nije u potpunosti preslikan iz njemačkih i austrijskih škola, kažu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, jest, među ostalim, u tome što se učenje temeljeno na radu (ili stručna praksa) povećava i do 250 posto u odnosu na dosadašnje programe obrazovanja, s naglaskom provedbe i do sto posto u gospodarskim subjektima. Školovanje će se provoditi pod nadzorom nastavnika škole i mentora kod poslodavca. U prvom razredu školovanja učenici će ipak veći dio prakse stjecati u školskim radionicama, i to sve dok ne navrše 15 godina života, odnosno obvezno tijekom prvoga polugodišta, a najkasnije do početka travnja tekuće školske godine. Za to vrijeme škola će ih pripremati za intervju kod poslodavca i omogućiti stjecanje temeljnih znanja iz struke.
Kada napune 15 godina, moći će se "zaposliti" kod poslodavca, odnosno (najvjerojatnije) već od travnja iduće godine kreću na praksu kod gospodarskog subjekta, a za svaki takav dio učenja temeljenog na radu platit će ih poslodavac.
Minimalno 600 kuna
S poslodavcima se prije početka prakse sklapaju ugovori, i to u prvom razredu (dakle, od travnja iduće godine) takozvani ugovor o dualnom obrazovanju, a u drugom i trećem razredu (kod kozmetičara i četvrtom) ugovor o radu na određeno vrijeme, u sklopu kojih će biti propisani i iznosi mjesečne naknade. U prvom razredu, kažu u Ministarstvu, ta će naknada biti zapravo nagrada propisana ugovorom i iznosit će najmanje deset posto prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u gospodarstvu Republike Hrvatske. Primjerice, prosječna mjesečna neto plaća u 2017. godini, prema Državnom zavodu za statistiku, iznosila je 5985 kuna, što znači da će u prvoj godini dualnog školovanja "učenici radnici" dobivati minimalno mjesečno oko 600 kuna. U ostalim godinama obrazovanja ta će naknada biti propisana ugovorom o radu.
Ono što je još važno jest da od drugoga razreda i sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme učenicima teče radni staž, a ostvarivat će i sva druga prava iz radnog odnosa, pa tako i zdravstveno, regrese, božićnice i sl. Treba reći i da će nakon završetka nastavne godine učenici u cijelosti boraviti kod poslodavca do sredine ili kraja srpnja, ovisno o godini obrazovanja. Novost je i da će ustanove za strukovno obrazovanje i gospodarski subjekti zajednički provoditi ispite kojima će učenici stjecati završnost, a učeniku će ustanova za strukovno obrazovanje nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja, uz svjedodžbu o završnome radu, izdavati i dodatak s opisom ključnih i stručnih kompetencija koje je stekao.