Na području Splitsko-dalmatinske županije, osim gradova Splita i Kaštela, tijekom prošle godine obrađena su ukupno 5552 kupoprodajna ugovora za sve vrste nekretnina, od kojih se najveći broj (2060) odnosi na građevinska zemljišta.
Vrijednost svih ugovorenih kupoprodaja iznosi gotovo 653 milijuna eura. Podaci su to objavljeni u Godišnjem izvješću o tržištu nekretnina za prošlu godinu za područje površinom najveće hrvatske županije. Napomenimo da su Split i Kaštela izostavljeni zbog svog statusa velikoga grada za koji se podaci posebno obrađuju.
Široj javnosti najzanimljiviji stanovi/apartmani s 884 kupoprodaje bilježe porast od 21,34 posto; ukupna im je površina 74,98 četvornih metara, a ukupna vrijednost 116,34 milijuna eura. Cijene stanova rasle su, međutim, više od prodaje, čak 58,59 posto, što je dalo prosječnu cijenu kvadrata od 1551 euro.
Gledano po kvadraturi pojedinih stanova potvrđeno je da najmanji stanovi imaju najvišu cijenu. Obavljena je kupoprodaja 17 stanova pojedinačne površine od 15 do 24 kvadrata, ali je prosječna cijena kvadrata 2002 eura.
Obavljene su 94 kupoprodaje stambenih prostora većih od 120 četvornih metara, no prosječna cijena kvadrata je 962 eura. Najviše (250) kupoprodaja odnosi se na stanove pojedinačne površine 40 do 90 kvadrata, kojima je prosječna cijena 1947 eura/m2.
Zanimljive su dakako i prosječne cijene po gradovima i općinama (u županiji ih je 53, bez Splita i Kaštela), a mi smo odabrali prvih pet. Dakle, sa 124 kupoprodaje lider je Podstrana, dok je po prosječnoj cijeni od 2075 eura po kvadratu na trećem mjestu.
Slijedi je Okrug na Čiovu sa 88 kupoprodaja, te prosječnom cijenom od 1817 eura po četvornom metru. Sinj ima 76 kupoprodaja, ali znatno nižu cijenu kvadrata, (tek) 1203 eura. Baška Voda bilježi 75 kupoprodaja, ali je vodeća po prosječnoj cijeni od 2297 eura po kvadratu. Makarska je imala 58 kupoprodaja i prosječnu cijenu od 1913 eura po četvornom metru.
Uz napomenu da se iz izvješća ne vidi jesu li u pitanju novogradnje ili rabljeni stanovi, te iziskuju li koriteni prostori renoviranje što će reći daljnje ulaganje, izdvojili smo još nekoliko zanimljivih podataka.
Seget bilježi samo sedam kupoprodaja, ali se izdvaja po prosječnoj cijeni od 2254 eura po kvadratu koja je druga po visini u cijeloj županiji. S po jednom kupoprodajom i cijenom kvadrata ispod tisuću eura izdvajaju se Trilj (996 eura), Nerežišća (515 eura) i Proložac (420 eura).
Krov nad glavom stanovnici Splitsko-dalmatinske županije osiguravali su i kupnjom stambenih zgrada/kuća i to u 564 slučaja po prosječnoj cijeni od 477 eura po četvornom metru ili 39,92 posto višoj u odnosu na 2021. godinu. Ukupna im je površina 313.867 kvadrata, a ukupna vrijednost gotovo 150 milijuna eura.
Baš kao i kod stanova najviše su kupovane površinom najmanje kuće, 149 kupoprodaja površine do 100 kvadrata. Njima je bila i najviša cijena 1230 eura po četvornom metru.
Najniža cijena, 80 eura po kvadratu zabilježena je u 21 kupoprodaji kuća površine veće od 2000 kvadrata. S prosječnom cijenom od 853 eura po kvadratu, prodane su 63 kuće pojedinačne površine od 400 do 500 metara četvornih.
Sa 42 kupoprodaje najbolje su prodavane kuće u Marini s prosječnom cijenom od 483 eura za kvadrat. Slijedi Okrug sa jednom manje (41) i prosječnom cijenom od 822 eura za četvorni metar. U Omišu je kupljeno 39 kuća s cijenom od 785 eura za kvadrat. Na četvrtom mjestu s po 31 kupoprodajom su Gradac (367 eura) i Stari Grad (731 euro).
Drugačija je, međutim, lista kad su u pitanju cijene. Najskupljim se pokazao Vis u kojemu je bilo 18 kupoprodaja s prosječnom cijenom od 2362 eura po četvornom metru. Komiža je imala samo četiri kupoprodaje, ali s prosječnom cijenom od 1697 eura po kvadratu.
Podstrana bilježi 24 kupoprodaje i prosječnu cijenu od 1275 eura, Sutivan pak 16 kupoprodaja s prosječnom cijenom kvadrata od 1014 eura. Solin je registrirao sedam kupoprodaja i prosječnu cijenu od 940 eura.
- Želio bih se najprije osvrnuti na broj kupoprodaja građevinskog zemljišta budući da iz svog iskustva znam da su tražena i na obali i na otocima – kazao nam je Darko Radelja iz splitskih "Broker nekretnina", te naglasio:
- Ljudi koji imaju novac i žele uložiti u nekretninu, a ne baviti se "papirologijom" i gradnjom, kupit će izgrađenu kuću ili vilu. Cijene su, međutim, porasle pa će dva puta promisliti i ako ne nađu željenu nekretninu u okviru svog budžeta, onda kupiti građevinsko zemljište i graditi, i to isključivo uz more ili blizu mora.
A što se tiče kupovine stanova i kuća u manjim mjestima, treba naglasiti da stranci kupuju u Splitu ili Zadru prije svega radi iznajmljivana jer najčešće neće tu živjeti, dok će ljudi koji kupuju za sebe, a možda i rentati, uvijek birati male sredine. Zato je u Podstrani primijetan rast kupoprodaje stanova.
Podstrana je blizu Splita, ali dovoljno daleko od centra, urbana je sredina s novogradnjama i obnovljenim starim kućama. Čak i na Braču je Supetar najmanje tražen, a puno više manja mjesta poput Sutivana ili Bola – komentar je Radelja.
Krajem prošle i u dosadašnjem tijeku ove godine dosta se pisalo i govorilo o rastu cijena stambenih kvadrata i procjenjivalo hoće li i kada početi padati. S tog aspekta zanimljivo je pogledati kako su se kretale proteklog desetljeća.
U 2012. prosječna cijena stana je bila 1379 eura po kvadratu, a kako smo rekli u prošloj 1551 euro. U godinama između padala je i rasla pa je tako 2017. kvadrat prosječno koštao 1216 eura da bi u 2018. pao na 761 euro (37,34 posto).
Zatim je uslijedio rast na 1124 eura po četvornom metru u 2020. godini da bi u 2021. pala za 20,03 posto odnosno na 899 eura. U 2022. je, međutim, porasla na 1551 euro po kvadratu.