I one Sinjanke i Sinjani kojima osebujni Miro Bulj nije bio izbor za gradonačelnika, danas mole Boga da uspije u vođenju alkarskoga grada. Ne toliko zbog samog Bulja koliko zbog spoznaje da je iza Sinja tijekom nekoliko posljednjih izbornih ciklusa kolosalni neuspjeh na svim poljima. Najveći je dovođenje u pitanje izgradnje kanalizacije, kolokvijalnog naziva Aglomeracija Sinj.
To je projekt na kojemu će gradonačelnik Bulj na samom početku mandata pridobiti naklonost svojih sugrađana ili će pasti. Svjestan je toga i Miro Bulj, jednako kao i da je jedina formula za realizaciju Aglomeracije dobivanje dodatno potrebnog novca iz Zagreba, od Ministarstva zaštite okoliša i Hrvatskih voda, koje su barem jednako kao i Sinjani odgovorne što Aglomeracija Sinj nije već davno izvedena ili u najgorem slučaju što nije u tijeku završetak realizacije toga projekta.
Za svoj zahtjev dobivanja novca iz Zagreba i izgradnju Aglomeracije Sinj, Bulj se sprema zatražiti potporu šest gradova i 16 općina koji se vodom opskrbljuju iz rijeke Cetine, a koju Sinj svakodnevno zagađuje svojim nepročišćenim fekalnim vodama. Podsjetimo, još 2012. godine tadašnje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU zajedno s Hrvatskim vodama pokrenulo je pripreme za ulaganja očekivanog EU novca u vodoopskrbu i zaštitu voda.
Među prvih 17 iniciranih projekata u cijeloj Hrvatskoj bio je i Sinj. Od toga vremena sve sinjske gradske vlasti licitirale su s projektom radi akontiranja političkih bodova. Ispostavilo se da se radilo o njihovoj prijevari jer je u međuvremenu u Hrvatskoj izvedeno na desetine aglomeracija, a sinjska je zbog nesposobnosti lokalne vlasti i kalkulacija iz Hrvatskih voda dovedena u pitanje.
Predračunska vrijednost Aglomeracije Sinj u travnju 2019. godine bila je 302,7 milijuna kuna. U tomu su bespovratna sredstva EU iznosila 211,6 milijuna kuna, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Hrvatske vode osigurali su po 36,4 milijuna kuna, a razliku od 18,3 milijuna kuna trebao je osigurati grad Sinj. Kroz javnu nabavu, čija je objava kasnila godinama, omogućujući cijenama da preskoče procijenjenu vrijednost, najjeftiniji izvođač je za izvedbu sinjske Aglomeracije tražio oko 450 milijuna kuna.
Više od osam mjeseci Sinjanima je trebalo da se sjete kako te razlike od 150 milijuna kuna nemaju. Pa su poslije svega poništili raspisanu javnu nabavu, cijeli projekt podijelili na tri zasebne cjeline i oglasili novi natječaj za izvođača radova. I dobili gotovo istovjetni rezultat, ponovno je vrijednost radova bila oko 450 milijuna kuna. Tako su ponovno ostali "kratki" za 150 milijuna.
I dok se na relaciji grad Sinj – "Vodovod i odvodnja Cetinske krajine" (kao nositelj projekta u ime Grada Sinja) - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike - Hrvatske vode igra ping-pong, Sinj ovih vrućih srpanjskih dana vonja na veliki kondut. Kako i ne bi kada središtem alkarskoga grada koritima Ćosina potoka i Gorućice teče otvorena kanalizacija. Svatko tko želi u to se može uvjeriti svakodnevno, na licu mjesta. Dugotrajna ovoljetna suša davno je presahla izvore Ćosina potoka i Gorućice. Unatoč tomu oba potoka teku. Ne baš prevelikim intenzitetom, ali teku u količinama u njih ispuštene kanalizacije.
Nakon što je poslije izbora 2017. godine postao neovisni gradski vijećnik, Sinjanina Joška Kontića zasula je inicijativa sugrađana sa stotinama potpisnika peticije u kojoj se tražilo da ih se oslobodi nesnosnog smrada koji se širi uz Ćosin potok i Gorućicu. Najogorčeniji su prijetili da će korito Ćosina potoka zasuti kamionima zemlje i tako napraviti branu i stvoriti jezero fekalija koje bi plavilo one uzvodno, koji ga ispuštanjem fekalija stvaraju.
Kontić je problem digao do razine Gradskog vijeća. Njegovom upornošću tijekom 2018. godine Ćosin potok je uzvodno od Baljkova mosta detaljno pregledao vodopravni inspektor i utvrdio da više od 30 vlasnika obiteljskih stambenih kuća ima odvod fekalnih voda izravno spojen na Ćosin potok.
Od tih kuća i ispusta fekalija, čime vodotok pretvaraju u otvorenu kanalizaciju, neposredno uz Ćosin potok nalazi se Dječji vrtić "Bili cvitak", u susjedstvu je Gradski bazen, potom zgrada Policijske postaje Sinj, četiri srednje škole, hotel Alkar, Gradski park, benzinska postaja, dva najveća prodajna centra, skupine višestambenih zgrada...
Nakon inspiciranja vodopravnog inspektora ništa se nije poduzelo niti promijenilo. Jer se vodopravna, sanitarna, komunalna i tko zna koja sve inspekcija nisu uspjele dogovoriti čija bi to bila nadležnost. Neugodni vonj koji se širi od otvorene kanalizacije samo je jedan od problema, i to manji. Puno veći je činjenica da se sva sinjska kanalizacija, dakle kanalizacija naselja s više od 12 tisuća stanovnika, bez pročišćavanja izlijeva u rijeku Cetinu.
Čiju vodu kao pitku svakodnevno koristi sve stanovništvo Omiša i njemu gravitirajućih naselja, cijelo Makarsko primorje te na otocima Hvaru, Braču, Visu i Šolti. U ljetnim mjesecima, kada stignu turisti, broj korisnika te vode najmanje je udvostručen i više od toga. Dolaskom na dužnost gradonačelnika, sve prethodno navedeno detaljno je spoznao i Miro Bulj, koji traži formulu kako privoljeti Zagreb da se za Aglomeraciju Sinj osigura nedostatnih 150 milijuna kuna. Osim izravnih zahtjeva koje upućuje Vladi, Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i Hrvatskim vodama Sinjani će, čuje se iz krugova bliskih Bulju, zatražiti da ih u njihovu opravdanom zahtjevu podrže svi gradovi i općine u kojima iz slavina teče voda iz rijeke Cetine.
To su gradovi Hvar, Komiža, Makarska, Omiš, Supetar i Vis te općine Baška Voda, Bol, Brela, Dugi Rat, Gradac, Jelsa, Milna, Nerežišća, Podgora, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šolta i Tučepi.
Njihove gradonačelnike i načelnike Bulj se, navodno, sprema pozvati u Sinj, pokazati im gdje otvorenim kanalom kompletna sinjska kanalizacija teče i bez pročišćavanja se ulijeva u Cetinu, izložiti im kako se problem može riješiti jedino izgradnjom kanalizacije s pročistačem i zamoliti ih da ako žele iz svojih slavina piti čistu i zdravu vodu, podrže Sinj u zahtjevu prema Zagrebu za osiguranje dodatnih 150 milijuna kuna za izgradnju Aglomeracije Sinj. Toni Paštar Snimio: Vladimir Dugandžić/Cropix