Motoristi nam sve češće ginu. A sulude vožnje je sve više. Na Tik Toku i preko WhatsApp-a se dijeli video snimljen u Splitu, na njemu se vidi kako se mladić popeo na sjedalo jurećeg motora. Iz automobila ga snimaju prijatelji. Dive se ovom ‘podvigu‘ i viču mu ‘brateeeeee‘. Drugi u komentarima navode da će ga slijediti.
Video smo i mi dobili, pretragom smo lako pronašli izvor - video je snimljen u Splitu i na Instagram postavljen 2021. No, netko ga je iskopao, ‘šera‘ ga i potiče mlade na ludosti. Na njemu se čuje hrvatski jezik, mladići su oduševljeni riskantnim potezom vozača motora.
Izvornik videa (dok još nije izbrisan) možete vidjeti OVDJE.
Uglavnom, stari video koji druge potiču na nove ludosti, smrti i ranjavanja.
Motociklisti, makar bila i mala brzina, jako često ginu, znaju im se u glavu zabiti komadi kacige, ozljede budu tako grozne d ai liječnici kažu da im nema spasa.
- Unatoč nošenju kacige, ozljeda mozga može biti velikih razmjera. Ozljede mozga su obično udružene s prijelomom lubanje, no mogu nastati i u njihovoj odsutnosti. Često se viđaju površinske kontuzije, laceracije mozgovine i subarahnoidalno krvarenje - navode liječnici.
"Utjecaj zaštitne opreme motociklista na posljedice prometne nesreće" naziv je diplomskog rada Filipa Slavujevića na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu prometnih znanosti.
- Motociklisti su uz bicikliste i pješake ugrožena skupina u prometu zbog nedostatka zaštite koja će iz zaštititi u slučaju prometne nesreće. Najveći problem kod motociklista je vrlo visoki postotak ozlijeđenih ako dođe do prometne nesreće. Kaciga kao jedina zakonski propisana zaštitna oprema može spriječiti smrtonosne ozljede glave, ali i ostali dijelovi tijela su izloženi raznim ozljedama. Iako zaštitna oprema štiti vozača i suvozača, ona ne može osigurati potpunu zaštitu, pogotovo ako se nesreća dogodi pri velikoj brzini. Analizirajući podatke iz 2015. godine, na 61.208 motocikala dogodilo se 1536 prometnih nesreća. U 1536 nesreća su čak 1182 ozlijeđene osobe, tj. vozači i suvozači na motociklu, što je čak 77% ozlijeđenih osoba - navodi se u radu, uz opasku kako se najmanje kaciga u tom vremenu nosilo u Dalmaciji.
U diplomskom radu Željke Đurice za Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, pod nazivom "Smrtno stradali motociklisti u prometnim nesrećama" iz 2014. godine, stoji:
- Prometne nesreće predstavljaju veću opasnost za motocikliste u odnosu na ostale sudionike u prometnim nesrećama. Naime, prometna nesreća koja će rezultirati lakšim ozljedama kod vozača automobila može rezultirati smrću motociklista. Tako se u nekim radovima navodi da su motociklisti pod 20 do 30 puta većim rizikom da zadobiju teške ozljede ili da poginu u prometnoj nesreći u odnosu na vozače drugih motornih vozila.
TRENUTAČNA SMRT
► Ozljede motociklista uglavnom su sveobuhvatnije i teže od onih koje zadobiju vozači i putnici u automobilima. Koristeći kožnu odjeću motociklisti reduciraju površinske tjelesne ozljede, no unutrašnjih ozljeda i skeletnih prijeloma nisu pošteđeni. Smrt kao posljedica teške prometne nesreće, može biti trenutna ili odgođena. Trenutna smrt, "smrt na licu mjesta", najčešće nastaje uslijed teške ozljede glave, prijeloma gornje vratne kralježnice i transekcije prsne aorte.
ODGOĐENA SMRT
► Odgođena smrt, u bolnici, najčešće je rezultat različitih kombinacija ireverzibilne ozljede mozga, zatajenja organskih sustava i sepse. Osobe starije životne dobi s već prisutnim kroničnim bolestima su pod većim rizikom od smrti kao posljedice blage traume u odnosu na ostale. Tupa trauma i brza deceleracija mogu uzrokovati brzu smrt kao posljedicu ozljede glave s difuznom ozljedom aksona, prijeloma/dislokacije atlantookcipitalnog zgloba/gornje vratne kralježnice i potpune rupture torakalne aorte.
HEMORAGIJSKI ŠOK
► Gubitak krvi kod ozljeđivanja može biti vanjski i unutarnji, a razvoj hemoragijskog šoka ovisi o mnoštvu faktora, kao što su dob, opće zdravstveno stanje, prisutnost ozljeda i slično. Tipični uzroci nastanka hemoragijskog šoka su intratorakalno krvarenje, hematoperitoneum te retroperitonealni hematom (Burke, 2006.).
ASFIKSIJA
► Asfiksija može dovesti do smrti na licu mjesta. Pritisak na prsni koš mehanička je asfiksija koja nastaje pritiskom na prsni koš ili stezanjem prsnog koša, čime je onemogućeno disanje. Taj pritisak može biti kombiniran sa stezanjem i pritiskom trbuha i vrata ili i trbuha i vrata istodobno. Pritisak na trbuh potiskuje ošit, te povećava tlak u prsnom košu i tako sprječava disanje (Zečević, 2004.).
ARDS, SEPSA...
► Izuzetno opasna mogu biti i intraoralna krvarenja koja ugrožavaju disanje i na taj način pridonose nastanku asfiksije (Aljinović Ratković, 2003.). Do smrti može doći i u kasnijem periodu nakon prometne nesreće. Do tih takozvanih odgođenih smrtnih ishoda dolazi uslijed sekundarne ozljede mozga te multiorganskog zatajenja. Smrt u tom periodu nastupa zbog stanja kao što su ARDS, sepsa, masna embolija, plućna tromboembolija i slično. (Burke, 2006.)
PRIJELOM LUBANJE
► Kod smrtno stradalih motociklista često su zahvaćene sve regije tijela: glava i vrat, lice, prsni koš, trbuh, udovi i zdjelica. Među površinskim ozljedama najčešće se viđaju oguljotine, krvni podljevi i dekolman. Motociklisti koji umiru uslijed prometne nesreće najčešće umiru od ozljede glave i vrata. Obično je riječ o ekstenzivnim prijelomima baze lubanje.
ATLAS I AKSIS
► Unatoč nošenju kacige, ozljeda mozga može biti velikih razmjera. Ozljede mozga su obično udružene s prijelomom lubanje, no mogu nastati i u njihovoj odsutnosti. Često se viđaju površinske kontuzije, laceracije mozgovine i subarahnoidalno krvarenje. Ozljede kralježnice mogu biti posljedica kompresije, hiperfleksije i/ili hiperekstenzije. Najčešće dolazi do ozljede prva dva vratna kralješka, atlasa i aksisa, iako kralježnica može biti pogođena na svim svojim razinama. (Spitz and Fisher, 1993.; Knight, 1996.)
LOMOVI, AMPUTACIJE
► Maksilofacijalne ozljede same po sebi ne mogu ugroziti život. Tu može biti riječ samo o površinskim ozljedama, ali su prisutni i prijelomi kostiju lica te ozljede mekih tkiva. (Aljinović Ratković, 2003.) Udarac u lice uzrokuje prijelom kostiju lica. Pritom udarac sprijeda uzrokuje sagitalnu frakturu baze lubanje, udarac u obraz obično uzrokuje prijelom mandibule, a kod snažnog udarca može doći i do prijenosa sile udarca preko temporomandibularnog zgloba na bazu lubanje, rezultat čega je prijelom piramidne kosti i turskog sedla - nabraja autorica, navodeći i druge ozljede: fraktura rebara, ozljeda aorte koja je najčešće fatalna, ozljeda jetre i slezene, iako i drugi organi abdomena, poput želudca i crijeva, mogu biti ozlijeđeni pri prometnoj nesreći. Također mogu biti ozljeđeni i bubrezi, žlijezde, duodenum, jejunum i mezenterij. Tuz su i prijelomi zdjelice i lisne kosti, izolirani prijelomi goljenične kosti, prijelomi obje kosti potkoljenice, traumatska amputacija potkoljenice, prijelom natkoljenične kosti....