Dojam da je na Jadranu sve puno, od restorana do smještajnih kapaciteta, kao i iznenađujuće dobre brojke za srpanj, zasad su odagnali dvojbe o tome hoće li i koliko biti uspješna turistička sezona.
Konačne srpanjske brojke, kažu u Hrvatskoj turističkoj zajednici, bit će poznate u ponedjeljak kada će biti obrađen cijeli mjesec, ali dosad raspoloživi podaci upućuju na to da je broj noćenja bio 34 posto veći nego u istome mjesecu lani, dok je rezultat iz 2019. godine dosegnut u omjeru od 81 posto. Kada je riječ o dolascima, u Ministarstvu turizma navode kako su oni na razini od 77 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine. Podaci iz sustava eVisitor govore da trenutačno u zemlji boravi oko milijun turista, od kojih je oko 855.000 inozemnih. "Na današnji dan 2019. godine u zemlji je bilo oko 1,100.000 turista, a 2020. godine oko 770.000 turista", preciziraju u HTZ-u, navodeći da najviše gostiju trenutačno ima Istra, slijede Kvarner i Splitsko-dalmatinska županija, koji su gotovo izjednačeni, te Zadarska i Šibensko-kninska županija. Od inozemnih gostiju, najviše je Nijemaca, Slovenaca, Poljaka, Austrijanaca, Čeha...
Značaj cijepljenja
Dobri rezultati, navode u Ministarstvu turizma, posebno su vidljivi kod naših tradicionalno najvećih, ali i bližih tržišta. U odnosu na pretpandemijski srpanj 2019., s tržišta Austrije ostvareno je 99 posto noćenja, iz Slovenije 94 posto, iz Njemačke 87 posto, dok su domaći turisti na razini od 94 posto. No, kod nekih tržišta, ističu, zabilježen je i rast, pa je Poljaka, primjerice, 20 posto više nego u srpnju 2019., a Čeha tri posto. Kod smještajnih objekata, pak, u dosadašnjem dijelu srpnja rezultate najbliže onima iz 2019. godine imaju kampovi, s 87 posto noćenja, zatim objekti u domaćinstvu 81 posto te hoteli 77 posto. No, u Ministarstvu turizma napominju da "trenutačno najbolju popunjenost imaju hoteli i kampovi s pet zvjezdica: hoteli su na 93 posto srpnja iz 2019., a kampovi čak 100 posto".
Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, nije iznenađen dobrim rezultatima jer su uglavnom u skladu s njegovim predviđanjem.
"Nakon što smo zakasnili dva, tri tjedna s predsezonom, srpanj je pokazao da smo spremni dočekali turističku sezonu, epidemiološki i turistički. Brojke su optimalne, smještajni objekti, od hotela i kampova do kuća za odmor, gotovo su na razini prije pandemije", kaže Ostojić, dodajući kako je i prije govorio da "ako se nešto po putu ne dogodi", rezultati ove godine bit će bliže 2019. nego 2020. Premda još nije sve gotovo, jer je za proglašenje uspješnosti sezone jednako važno i kakav će biti kolovoz, vjeruje da će tako i biti, pogotovo imajući u vidu najavu Njemačke da će se orijentirati na testiranja povratnika s godišnjeg odmora, za razliku od prošle godine kada je sezona u kolovozu bila naprasno prekinuta i uvedena je karantena.
"Situacija je ove godine ipak drugačija, dosta je ljudi cijepljeno, kako gostiju tako i nas kod kuće. Politika cijepljenja turističkih djelatnika ne samo da je dala rezultate u faktičkom smislu, nego je poslužila i u promotivne svrhe", napominje Ostojić.
Napise o tome kako su se neki turisti iz Hrvatske vratili zaraženi gleda u širem, financijskom i političkom, kontekstu jer se svi natječu za budžete turističkih gostiju.
Prihodi od turizma
Kako je proteklih mjeseci bilo dosta neizvjesnosti oko epidemiološke situacije u Europi i svijetu, razlikovale su se i domaće prognoze o tome kojim će se tempom oporavljati ekonomija, od oko pet posto do gotovo sedam posto. Među najvećim optimistima bio je HNB koji je sredinom srpnja najavio rast BDP-a od 6,8 posto. Jedan od važnih preduvjeta za to bila je upravo pretpostavka da će prihodi od turizma biti na razini 70 posto ostvarenih u 2019. godini. Lanjski podaci pokazali su da su prihodi od putovanja i turizma iznosili 4,8 milijardi eura i bili su 54,3 posto manji nego u 2019. kada su dosegli 10,5 milijardi eura. Ako se ostvare optimistične prognoze da bi prihodi mogli biti na razini od 70, pa i 80 posto onih ostvarenih u godini prije pandemije, znači da bi ove godine mogli premašiti iznos od osam milijardi eura.
No, sve su prognoze vrlo osjetljive na epidemiološku situaciju, pa HNB ima i manje optimistične scenarije. Ako dođe do problema zbog jačanja pandemije i novih restriktivnih epidemioloških mjera pa prihod od turizma padne ispod očekivane razine od 70 posto razine, pojasnio je nedavno guverner HNB-a Boris Vujčić, bit će sporiji i rast BDP-a. Primjerice, ako bi bio na razini od 50 posto pretpandemijske razine, "to bi već spustilo stopu rasta BDP-a na 4,8 posto".