Nakon što je Slobodna Dalmacija prva pisala kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) najnovijim izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju planira uvesti novčane kazne (od 200 do 500 eura) za učitelje i nastavnike u školama, zbog čega su burno reagirali prosvjetari, njihove udruge i sindikati, resorni ministar Radovan Fuchs potvrdio je ovih dana kako od toga rješenja odustaje.
Podiglo se puno bure, a počelo se i politizirati – kaže ministar, pa je odlučio predložene globe za nastavnike ukinuti i prije nego što su se počele primjenjivati.
Nije sve gotovo jer postoji još dosta prijepora koje treba raščistiti. Međutim, čini se da se oko jednog rješenja svi slažu: zakonskim izmjenama se, napokon, dopušta da u nastavi ubuduće mogu raditi umirovljeni nastavnici, i to najkasnije do 67. godine života.
Obrazovanje, i to osnovnoškolsko i srednjoškolsko, bilo je praktički jedno od rijetkih resora u kojemu nakon umirovljenja, odnosno navršene 65. godine života, nije bio dopušten rad u nastavi učiteljima i nastavnicima. Čak ni na pola radnog vremena, što je mogućnost koja se u drugim strukama obilato koristi,. Najnovijim izmjenama temeljnog školskog zakona sada se ispravlja ta nepravda prema prosvjetarima. Izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju predlaže se da se isključivo u situacijama kada se na natječaje za rad u školi ne javi nitko s potrebnim kvalifikacijama "radni odnos može zasnovati bez natječaja na određeno vrijeme do godinu dana s osobom u mirovini koja ispunjava uvjete natječaja, s mogućnošću produljenja ugovora na određeno vrijeme za dodatnih godinu dana, ali ne dulje od 67. godine života".
Učitelji i profesori umirovljenici tako bi mogli postati "džoker zovi" za situaciju koja školstvo prati godinama – kroničan nedostatak prije svega profesora iz STEM predmeta, pogotovo matematike, fizike i informatike, ali sve više i ostalih poput stranih jezika ili glazbene, pa i likovne kulture te drugih.
Takozvana nestručna nastava – to jest nastava koju izvode osobe s nedovoljno kvalifikacija i stručnosti za predmet koji predaju, ali i sve manje mladih koje uopće zanima rad u školi – neke su od rak-rana našega, ali i europskog školstva. Prema podacima od rujna ove godine, koje smo dobili od Ministarstva, u našim je osnovnim i srednjim školama radilo 1057 nestručnih učitelja i nastavnika (od kojih čak 834 u osnovnim školama!).
Samo u osnovnim školama "nestručno" radi 14 posto nastavnika fizike, ili njih 115, nestručnih matematičara je čak 242 (11 posto), informatičara 138 (šest i pol posto), učitelja glazbene kulture bez dovoljno kvalifikacija je 77, ili sedam posto, učitelja geografije 49 (oko četiri posto), učitelja engleskog jezika 45 (1,6 posto) itd.
S tim da, upozoravaju naši sugovornici, u ove brojke nisu uključeni nastavnici strukovnih predmeta čiji se deficit snažno osjeća u srednjem školstvu.
– Općenito, u cijeloj Hrvatskoj nestručna nastava u STEM području problem je godinama, ali u srednjim školama nedostaje i nastavnika strukovnih predmeta gotovo svih struka. Osobito kada su u pitanje zamjene, recimo za porodiljni, javi se jako malo kandidata. Dodatni je problem što, ako se i javi netko od diplomiranih inženjera, pravnika, ekonomista, on za rad u školi mora položiti pedagoško-psihološko-metodičku grupu predmeta i to sam platiti – podsjeća Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica zagrebačke Upravne škole.
– Neke škole muče se mjesecima, pa i godinama, da dobiju stručan kadar, ali nitko se ne javlja na natječaje. Kako se snalaze? Zapošljavaju se studenti, apsolventi, "uskaču" kolege iz iste ili druge škole koji onda rade prekovremeno, a ako nema nikakve mogućnosti, onda moraju uzeti nekoga tko je nestručan – ističe Hitrec. Umirovljenici, kaže, neće nikome oduzeti posao, ali mogu biti izvrsno rješenje kada škole nemaju puno izbora.
– To je vatrogasna mjera, ali bitno je da imamo stručnu osobu i stručno zastupljenu nastavu – kaže ona.
– Napokon, ali s debelim zakašnjenjem! – kaže na ovaj prijedlog Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod.
– Godinama upozoravamo na ovo što se događa u školama, ali prosvjetna vlast godinama ignorira postojanje problema. Ravnatelji uzimaju koga mogu, i oni su se našli u neobranom grožđu, a djeca gube dragocjene sate jer im nema tko predavati – upozorava Stipić.
– Uvijek smo za to da mlade, obrazovane osobe ulaze u sustav. Međutim, ako se na natječaje ne javi nitko kvalificiran, važno je da sada imamo i zakonsku podlogu da možemo stručnu osobu zadržati, ili vratiti, iz mirovine u učionicu – slaže se i Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.