Zoran Tadić smatra se krivim za smrt 43 ljudi, a danas živi slobodan u Australiji

Policijski službenici Odjela ratnih zločina, Službe kriminalističke policije PU zadarske u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvima u Zadru i u Splitu dovršili su dugotrajno, zahtjevno kriminalističko istraživanje počinjenog ratnog zločina prilikom napada na Škabrnju, 18. studenog 1991. godine, kojim je utvrđeno da je tada 32-godišnji državljanin Srbije, izravno odgovoran za počinjeni zločin u Škabrnji. Kako neslužbeno doznajemo, riječ je o Zoranu Tadiću (59).

PU zadarska ističe da je ovo najznačajnije kriminalističko istraživanje ratnog zločina provedeno na području zadarske policijske uprave, jer je upravo ovaj, tada 32-godišnjak, izravno odgovoran za mučenja, zlostavljanja i ubijanje 43-oje Škabrnjana, u čijim ubojstvima je uz svoje dobrovoljce i sam sudjelovao.

O njegovom značaju u velikosrpskom pohodu na Hrvatsku govore činjenice da je osumnjičenom, tada 32-godišnjaku, zbog dobro odrađenog posla u Škabrnji, na korištenje dodijeljena kuća prognanih Hrvata u gradu Benkovcu.

Postavljen je na mjesto Načelnika državne bezbednosti Teritorijalne obrane Benkovac, a uvidjevši da se njihovi planovi neće ostvariti, tadašnje vlasti iz Beograda sredinom 1992. godine premještaju ga u Beograd, a zatim i u Australiju u koju je prvi put ušao 22. kolovoza 1992. godine, gdje je dobio državljanstvo. I dan danas tamo živi.

Naime, osumnjičenog sada 59-godišnjaka se sumnjiči da je zajedno sa dobrovoljcima iz Srbije i Bosne i Hercegovine došao na područje Benkovca, gdje su se obučavali za zločinačke ratne pothvate, kao zapovjednik „2. specijalnog voda TO Benkovac“, tzv. „Dobrovoljačkog voda“,  sastavljenog mahom od dobrovoljaca iz Srbije, Bosne i Hercegovine i manjim dijelom državljana RH – sa zadarskog područja. 

Zajedno s dobrovoljcima nakon sloma škabrnjskih branitelja i ulaska u Škabrnju, predio je Ambar, mučili su i zvjerski ubili ukupno 43 Škabrnjana, od toga 13 škabrnjskih branitelja (Ante Ražov, Gašpar Perica, Nedjeljko Škara, Bude Šegarić, Miljenko Šegarić, Ivica Šegarić, Šime Šegarić, Mile Pavičić, Stanko Vicković, Nediljko Jurić, Marko Rogić, Slavko Miljanić i Vladimir Horvat) te 30 civila među kojima 10 žena i 20 muškaraca: Marija Brkić, Marko Brkić, Ljubo Perica, Niko Pavičić, Petar Jurić, Željko Ćurković, Josip Perica, Anica Jurić, Roko Žilić, Joso Brkić, Grgo Jurić, Krste Šegarić, Tadija Žilić, Pavica Žilić, Mara Žilić, Kata Rogić, Ivan Ražov, Nikola Rogić, Rade Šegarić, Joso Miljanić, Petar Pavičić, Vice Šegarić, Stana Vicković, Grgica Šegarić, Marko Župan, Marko Ivković, Petar Rogić, Marija Dražina, Milka Žilić i Jela Ražov.

Prilikom ovog opsežnog kriminalističkog istraživanja policijski službenici Odjela ratnih zločina su uložili znatne napore te primjenjivali rijetko korištenu taktiku i metode pri svojoj ustrajnosti da identificiraju škabrnjskog krvnika.

Ostala istraživanja ratnih zločina PU zadarske

PU zadarska koristi priliku da istakne podatke o rezultatima rada u kriminalističkim istraživanjima ratnih zločina u protekloj godini.

Podnijeli su kaznenu prijavu protiv 60-godišnjaka za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, zbog granatiranja Zadra i šireg zadarskog područja, prikupili su čitav niz neoborivih dokaza i podnijeli posebno izvješće protiv Ratka Mladića.

Također je temeljem njihovih kaznenih prijava, nadležno ŽDO u Splitu podignulo optužnicu protiv Milana Gnjidića zbog ubojstva i masakriranja mještanina Škabrnje – Ante Ražova, te protiv Predraga Dobrića i Dragana Ergića zbog ratnih zločina u Dobropoljcima, kada su ubijeni supružnici Ivković.

Isto tako pri ulasku u RH na Bajakovu, temeljem raspisane tjeralice uhićen je 44-godišnjak također zbog ratnih zločina u Dobropoljcima, a temeljem raspisane tjeralice na zračnoj luci u Pragu u Češkoj republici, uhićen je i Republici Hrvatskoj  izručen 53-godišnjak zbog ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika, a koji se sada nalaze u istražnom zatvoru u Splitu.

Nasilno iz skloništa izvlačio žene i djecu

Prijavljenog 59-godišnjaka se sumnjiči da je postupajući protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno odredbama Ženevskih konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima, počinio kaznena djela Ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano u čl. 120 st. 1 OKZ RH i Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, opisano u čl. 122 st. 1 OKZ RH.

Kazneno djelo počinjeno je na način da je tada 32-godišnjak dana 18.11.1991. godine kao zapovjednik tzv. „Dobrovoljačkog voda“ sastavljenog najvećim dijelom od dobrovoljaca iz Srbije i BIH, zajedno sa drugim srpskim paravojnim postrojbama i postrojbama bivše „JNA“, s početkom u 07,30 sati iz pravca mjesta Zemunik Gornji zapovijedajući sa svojim vodom započeo napad na mjesto Škabrnja u kojem je živjelo isključivo hrvatsko stanovništvo pri čemu je nakon slomljenog otpora branitelja sela i masovnog topničkog uništavanja stambenih, gospodarskih i sakralnih objekata, među prvima u pratnji tenkova i oklopnih transportera oko 11,30 sati ušao u zapadni dio Škabrnje zvani Ambar i dalje prema centru sela.

Sumnjiči ga se kako tom prilikom je sudjelovao u nasilnom izvlačenju iz skloništa civilnog stanovništva, pretežno žena, djece i osoba starije dobi, koji za njih nisu predstavljali nikakvu opasnost te su im prijetili vatrenim oružjem, vrijeđali i fizički zlostavljali pri čemu su iz neposredne blizine, pretežno hicima iz vatrenog oružja u vitalne dijelove tijela: glavu, vrat i prsa, ubili  trideset (30) civilnih osoba u dobi od 23 do 88 godina.

Uz ubijene civilne osobe upotrebom vatrenog oružja iz neposredne blizine, hicima u vitalne dijelove tijela: glavu, vrat i prsa, upotrebom hladnog oružja te udarcima tupo-tvrdim predmetima ubijeno je trinaest (13) branitelja sela, pripadnika ZNG-a, Samostalnog bataljuna Škabrnja, koji su prethodno prestali sa pružanjem otpora ili su bili zarobljeni, pri čemu su prije ubojstva fizički zlostavljani i mučeni.

 Prijavljenog se sumnjiči da je kao stvarni zapovjednik voda čiji pripadnici su prednjačili u činjenju zločina, iako je imao kontrolu i autoritet nad pripadnicima voda, nije učinio ništa niti je poduzeo bilo kakve radnje da po ulasku u selo spriječi pripadnike svog voda u činjenju zločina već se sa njima u potpunosti solidarizirao te sudjelovao u izvlačenju iz skloništa, zlostavljanju i ubojstvu civila i branitelja koji su prestali sa pružanjem otpora.

Protiv 59-godišnjeg državljanina Srbije i Australije se podnosi kaznena prijava ŽDO u Splitu te trenutno nije dostupan, a prema prikupljenim raspoloživim saznanjima isti živi u Australiji.