Što nas čeka na jesen? "Za očekivati je da ćemo se s koronavirusom boriti do proljeća 2021., a evo zašto bi problem tada mogao biti riješen"

Vrhunac epidemije koronavirusa u većini zemalja članica Europske unije je, tako zasad brojke pokazuju, iza nas, a neke europske države među kojima je i Hrvatska počele su s popuštanjem protuepidemioloških mjera.

Istovremeno s ponovnim otvaranjem ekonomije i društvenog života, jedna od europskih top-tema je i kada će doći drugi val epidemije te hoće li biti jači ili slabiji od ovog prvog.

Mađarski premijer Viktor Orban već je javno upozorio svoje građane da se pripreme na još jedan val rekavši: “Virus nije nestao, samo smo malo dobili na vremenu. Moramo se pripremiti za drugi val epidemije u listopadu i studenom”. Naš poznati molekularni biolog Ivan Đikić nedavno je rekao kako bi nepripremljenost svijeta na drugi val bila najveća opasnost te da on može biti i opasniji od prvog.

Nepoznat virus

Šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u razgovoru za Jutarnji list rekao je kako je razumno očekivati drugi val epidemije ove jeseni, ali da nitko danas ne može sa sigurnošću i znanstveno utemeljeno tvrditi hoće li biti drugog vala te, bude li ga, hoće li on biti pogubniji, slabiji ili usporediv s ovim prvim valom.

- Tko god vam kaže da zna kako će situacija izgledati na jesen - laže. Imamo više scenarija i ako ništa drugo, na jesen ćemo znati već puno više o koronavirusu nego danas – kaže Capak i dodaje da je pojava drugog vala razumna pretpostavka.

- Iako to nitko ne može znati sigurno, jednostavno zato što znanstvenih dokaza za to nema jer je koronavirus novi virus i ne znamo kako će se on ponašati, vjerojatno će se tijekom ljeta širenje zaraze značajno usporiti. Znamo da sve kapljične infekcije ljeti jenjavaju. Ultraljubičaste zrake isušuju te kapljice u aerosolu i virus jednostavno ne može dugo preživjeti u tim uvjetima.

Ima više varijanti za to što će se događati ujesen. Virus može potpuno nestati kao što je bilo sa SARS-om, a može nam se vratiti i kao sezonski virus zato što je došlo hladnije vrijeme i ljudi ponovno više borave u zatvorenim prostorima gdje se lako prenose kapljične infekcije. Zaključno, po mojoj procjeni – ako virus ne mutira ili ne nestane – u jesen ćemo imati drugi val i onda ćemo koronavirus prebolijevati do proljeća 2021. godine.

Tada bi većina populacije mogla već razviti imunost na virus pa bi problem mogao biti riješen. Ali ni to ne možemo znati sa sigurnošću jer još nemamo saznanja koliko dugo traje imunost na taj virus kod osoba koje su jednom preboljele zarazu – kaže Capak.

Tvrdi kako je iz perspektive 2020. nezahvalno vući paralele između današnje i pandemije španjolske gripe koja je “udarala” u tri vala i koja je tijekom 1918. i 1919. diljem svijeta usmrtila između 50 i 100 milijuna ljudi. Kod pandemije španjolske gripe opako je bilo i to što je drugi val bio gotovo deset puta jači, odnosno smrtonosniji od prvog vala.

- Španjolska gripa ne može se uspoređivati s epidemijom koronavirusa. Ona je izbila pred sam kraj Prvog svjetskog rata kada je puno ljudi bilo izgladnjelo i imunokompromitirano, a uz sve te ratne nedaće u to vrijeme nije postojala još ni mogućnost liječenja oboljelih. To je sasvim drugi kontekst i ne možemo epidemiju španjolske gripe uspoređivati s ovom današnjom – tvrdi Capak.

No, do mogućeg odnosno vjerojatnog dolaska drugog vala epidemije moramo prvo “izgurati” ovaj prvi val sa što manje umrlih i sa što strmijim međutjednim padom broja novooboljelih. A to će biti vrlo izazovno jer je Hrvatska jedna od desetak europskih zemalja koje su prve počele s popuštanjem mjera.

Ohrabrujući podaci

Od ponedjeljka su otvorene sve trgovine osim onih u šoping-centrima, otvorile su se knjižnice i muzeji; u subotu se za vjernike otvaraju vrata crkvi i drugih vjerskih objekata, u ponedjeljak zdravstveni sustav počinje raditi u punom opsegu, a otvaraju se i vrata frizerskih, brijačkih i kozmetičkih salona.

Otvaranje ekonomskog i društvenog života, naravno, sa sobom nosi rizik ponovnog ubrzanja širenja zaraze i izbijanja novih žarišta, stoga članovi Stožera civilne zaštite stalno upozoravanju da će se mjere i zabrane ponovno uvesti ako se pogorša epidemiološka slika.

U tom smislu vrlo ohrabrujuće izgleda “korona-statistika” u Austriji, Češkoj ili, primjerice, Danskoj – zemljama koje su počele popuštati protuepidemiološke mjere još prije dva, tri tjedna.

Austrija je 14. travnja otvorila sve trgovine površine do 400 kvadrata, Danska je prije tri tjedna otvorila vrtiće i osnovne škole za učenike od prvog do šestog razreda, a 20. travnja i male dućane i uslužne radnje poput frizerskih salona. Češka je također počela otvarati svoju ekonomiju ali i normalizirati “običan”, svakodnevni život pa se ljudi ponovno mogu rekreirati igrajući tenis, primjerice.

Unatoč postupnom izlasku iz karantene, dakle sve većoj mobilnosti njenih građana i posljedično povećavanjem rizika širenja zaraze, u svim nabrojenim zemljama epidemiološka situacija je i dalje pod kontrolom. Danska i Češka počele su popuštati mjere - isto kao i Hrvatska - kada su trendovi broja novooboljelih ukazivali na usporavanje širenja zareze, a brojke su im petnaestak dana nakon početka izlaska iz karantene i dalje stabilne.