Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Frane Barbarić pustili su u petak poslijepodne, zajedno s ministraom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom, ministrom regionalnoga razvoja i fondova EU Šimom Erlićem, potpredsjednicom Vlade Anjom Šimpraga, kao s i predstavnicima lokalnih vlasti, u trajni rad Sunčanu elektranu Obrovac, koja je s instaliranom snagom od 8,7 MW priključnom od 7,35 MW trenutačno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj u komercijalnom pogonu.
Sunčana elektrana Obrovac, vrijednosti 6,9 milijuna eura, izgrađena je na području bivše tvornice glinice. S godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh moći će zadovoljiti potrebe više od 3.500 kućanstava.
Na površini od 117.137 četvornih metara ugrađeno je 27.544 fotonaponskih modula domaćeg proizvođača.
- Kad sam se ja rodio ova je tvornica glinice tek krenula s radom. Danas, 53 godine kasnije, na ovom području zahvaljujući aranžmanu između Grada Obrovca i HEP-a vidjeti da je osvanula ova solarna elektrana, kapaciteta dovoljnog za opskrbu električnom energijom za preko 3.000 domaćinstava. To je itekako važna transformativna poruka prilagodne novom vremenu i prilagodbe onome što je najvažnije: energetskoj strategiji RH i što većem korištenju obnovljivih izvora energije – naglasio je premijer Plenković dodavši kako je naša zemlja prebrodila veliku krizu upravo zahvaljujući Hrvatskoj-elektroprivredi.
- HEP je imao važnu ulogu kao glavna državna elektro-energetska kompanija koja je nama, Vladi, omogućila da donosimo odluke ograničavanja cijene struje za naše građane i cjelokupno gospodarstvo. Tu se pokazalo koliko je važno ovakvu kompaniju imati u stopostotnom državnom vlasništvu – istaknuo je premijer.
- Daljnja HEP-ova ulaganja manifestiraju se upravo kroz ovakav projekt, a oni su prisutni diljem zemlje te su osobito važni ovdje, u Zadarskoj županiji – naglasio je Plenković te podjsetio okupljenje kako je Hrvatska na samom vrhu članica Europske Unije kada je riječ o hidro-energiji i hidro-izvorima.
Za kraj je zaključio kako je cilj naše zemlje postići čim prije zelenu tranziciju, odnosno prelaskom na čistu energiju.
Nakon Vjetroelektrane Korlat, snage 58 MW, puštene u rad 2021. godine, te Sunčane elektrane Stankovci od 2,5 MW koja je u pogonu od 2022., SE Obrovac je treća HEP-ova elektrana koja koristi obnovljive izvore energije u Zadarskoj županiji, realizirana u skladu s razvojnom strategijom HEP 2030. To je i ukupno sedma po redu HEP-ova sunčana elektrana u pogonu i jedna od četiri sunčane elektrane, ukupne snage 32 MW koje će HEP pustiti u rad u 2023. godini.
Nakon SE Obrovac, HEP će u Međimurju uskoro svečano otvoriti SE Donja Dubrava, snage 9,9 MW, najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj. Do kraja ljeta, HEP će u pogonu imati još dvije sunčane elektrane, čime će njihov broj zaokružiti na deset.
- Za razliku od nekadašnje tvornice glinice koja je postala simbolom svih neuspješnih i propalih ulaganja u bivšoj državi, ova je sunčana elektrana izgrađena na njenim ostacima, primjer nečega sasvim suprotnog – ekološki neupitne te ekonomski opravdane i uspješne investicije. Takvi su i ostalih 60 projekata obnovljivih izvora energije koje imamo u planu, ukupne snage više od 1.500 megavata i procijenjene vrijednosti oko 1,6 milijardi eura. Bez zelene energije i sigurne opskrbe energijom nezamisliv je opstanak i razvoj turizma. Polazeći od toga, danas, uoči nove turističke sezone, mogu poručiti da HEP prati i pratit će energetske potrebe turističkih područja. Samo u ovoj godini ulaganja u mrežu u hrvatskom priobalju iznosit će više od 60 milijuna eura - izjavio je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić.
- Instalirano 8.7 megavata koje može nadomjestiti 2500 domaćinstava. S ovim dijelom nadomješćujemo one klasične elektrane, smanjuje se zagađenost jer nema CO2. Ne može to do kraja držati energetski sustav ali, smanjujemo opterećenje zraka s CO2. Što se više ovdje proizvodi manje moramo proizvoditi u drugim elektrana koje su nam isto bitne - rekao je direktor nove elektrane, Marino Roce te dodao kako su već danas s gradonačelnikom pričali širenju.
- Ovdje ima jedan dio zemljišta koji bi se mogao izgraditi i priključiti na mrežu jer ona ima mogućnost proširenja - naglasio je direktor.
Većina planiranih projekata obnovljivih izvora energije nalazi se na priobalnom području, od čega u Zadarskoj županiji njih 11, ukupne snage 660 MW i procijenjene vrijednosti 700 milijuna eura. Među njima se ističe sunčana elektrana Korlat, instalirane snage 99 MW i priključne 75 MW te investicijske vrijednosti oko 80 milijuna eura, čiji se početak izgradnje planira iduće godine. Za dvije sunčane elektrane, Sukošan, snage 45 MW i Kruševo od 17 MW, u tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole.
Usporedno uz ulaganje u obnovljive izvore, HEP ulaže i u jačanje distribucijske i prijenosne mreže radi prihvata proizvodnje iz sve većeg broja obnovljivih izvora u sustavu, od kojih se značajan dio nalazi upravo u priobalju. Jedno od najvećih aktualnih ulaganja na zadarskom području je transformatorska stanica 110/10(20) kV (kilovolta) Zadar Istok u Bibinjama, gdje je završava današnji program HEP-a u Zadarskoj županiji. Na događaju u TS Zadar Istok predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić predstavnicima Vlade, Zadarske županije i Grada Zadra predstavlja aktualna i planirana ulaganja HEP-a u distribucijsku mrežu.
TS Zadar istok će nakon dovršetka kabelskog raspleta koji je u realizaciji, omogućiti kvalitetnije napajanje luke Gaženica, istočnog dijela Zadra te zadarskih otoka. Vrijednost investicije u trafostanicu i kabelski rasplet iznosi 11,4 milijuna eura. U protekle tri godine Elektra Zadar je godišnje ulagala oko 15 milijuna eura u unapređenje distribucijske mreže, a s istom razinom ulaganja nastavit će i u idućem razdoblju. Osim TS Zadar Istok, među realiziranim ulaganjima ističe se rekonstrukcija TS 110 kV Biograd i zamjena više podmorskih kabela.
Sredstva za nastavak ciklusa polaganja podmorskih kabela za sigurnu energetsku vezu hrvatskih otoka s kopnom osigurana su Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. U 13 dionica podmorskih kabela ukupne duljine 116 kilometara, za sigurno energetsko povezivanje otoka s kopnom, uložit će se 30 milijuna eura. Tim projektom ojačat će se neposredna energetska veza s kopnom za 11 otoka: Goli otok, Rab, Susak, Vis, Ist, Dugi otok, Ugljan, Vrgadu, Lastovo, Mljet i Kaprije, a posredno za još toliko otoka. Ukupno je Planom oporavka za financiranje projekata u distribucijskoj mreži odobreno 230 milijuna eura, od čega se najveći dio odnosi na ulaganja u priobalju.
Visoki gosti u petak su obišli i sunčanu elektranu Stankovci, priključne snage 2,5 MW, koja je u redovnom pogonu od 2022. godine. Izgrađena je na području Poslovne zone Stankovci na površini od 65.217 četvornih metara. Očekivana godišnja proizvodnja od 4,6 milijuna kWh električne energije bit će dovoljna za opskrbu 1.500 kućanstava. Ugrađeno je 9.920 fotonaponskih modula domaćeg proizvođača, tvrtke Solvis iz Varaždina, ukupne instalirane snage 3,27 MW. Investicija je iznosila 3,5 milijuna eura.
