Noćas u Hrvatskoj, sa subote na nedjelju 29. ožujka, započinje ljetno računanje vremena. Stoga, ne zaboravite prebaciti kazaljke s 2 na 3 sata i imajte u vidu da ćete spavati jedan sat kraće.
Ljetno računanje vremena ove godine završava 25. listopada u 3 sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3 sata računa kao 2 sata.
Posljednjih godina, sve je više polemika na ovu temu, a Hrvatska će uskoro trebati odlučiti hoće li se pridržavati ljetnog ili zimskog računanja vremena te kada će se posljednji put u našoj zemlji pomicati sat.
Naime, sve članice Europske unije do 2021. morat će se odlučiti hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena, a svaka država svoju bi odluku trebala donijeti pola godine prije - do 1. travnja 2021., tj. do 1. listopada 2020.
I dok su se mnoge zemlje poput Kine, Japana, Islanda, Rusije i brojnih drugih odlučile ne pomicati sat dva puta godišnje, u velikom dijelu svijeta ta praksa još je uvijek na snazi.
Koje je računanje vremena 'ispravno'?
Praksu pomicanja sata uveo je Benjamin Franklin i to s idejom da se produlji svjetliji dio dana za vrijeme večernjih sati. Do njegove ideje došlo je zbog štednje na energetskim resursima, no u današnje vrijeme pomicanje sata smatra se kontraproduktivnim.
Budući da je prema zimskom računanju vremena, sunce najviše na nebu u podne, mnogi smatraju da je to ispravniji način računanja, no budući da smo mi zemlja s velikim brojem sunčanih dana, moguće je da ćemo se ipak odlučiti za ljetnu verziju računanja.
Kako god, stručnjaci smatraju da pomicanje sata općenito ima negativne učinke na zdravlje i san pojedinih osoba, što je jedan od glavnih razloga ukidanja pomicanja sata. Promjene u zdravlju uzrokovane pomicanjem sata izazivaju nesanicu, pojačan umor, srčane tegobe, ali i veliki broj prometnih nesreća.
Neminovno je da će se kroz godinu dana, prema odluci Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta, i u Hrvatskoj praksa pomicanja sata prekinuti, pitanje je samo hoćemo li ostati pri ljetnoj ili zimskoj varijanti.