U četvrtak, 21.listopada u 18 sati na zadarskoj rivi bit će predstavljena privremena umjetnička instalacija posvećena vodi pod nazivom Žedni na rivi autora zadarskog Studija PIN (arhitektura) i umjetnika i kustosa, Marka Goluba (crteži).
Nakon otvorenja instalacije prof. dr. sc. Pavao Pavuša Vežić povest će sve zainteresirane u moderiranu šetnju gradom s tematskim naglaskom na pristupu besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru, tj. bunarima i povijesnim javnim špinama po kojima je tijekom svoje povijesti Zadar bio poznat.
Zadarski zdenci svojevrsni su simbol grada, koji u javnom prostoru danas ljudima ne nudi mogućnost da se osvježe ili utaže žeđ. Slično je i s povijesnim špinama, koje najvećim dijelom nisu u funkciji, dok su nove javne česme rijetka iznimka, ali u gradu danas postoje tek dvije. Sve to čini Zadar gradom s izrazito niskim komunalnim standardom po pitanju dostupne besplatne pitke vode u javnom prostoru. Privremena umjetnička instalacija ukazuje na taj komunalni i javnozdravstveni problem.
Instalacija i moderirana šetnja organiziraju se u sklopu projekta Žedni grad autora Saše Šimprage koji Goethe-Institut Kroatien provodi u suradnji s platformom 1POSTOZAGRAD. Radi se o nastavku projekta započetog prošle godine, koji je bio posvećen zagrebačkom Manduševcu.
Program u Zadru uključuje urbanu intervenciju, šetnju za građane, kojom će se tematizirati pitka i druga voda u centru grada, tribinu o stanju, mogućnostima i potrebi nove mreže javnih česmi u Zadru, urbanističku radionicu te književni natječaj za pjesmu na temu pitke vode.
U petak, 22.listopada u 18 sati će se u suradnji s Gradskom knjižnicom Zadar organizirati javna tribina pod nazivom Žedni grad: Zašto nema vode? Tribinu će moderirati Saša Šimpraga, inicijator cijelog projekta.
Projekt je dio kampanje i peticije građana za popravak neispravnih povijesnih špina te uspostavu nove mreže punktova s besplatnom pitkom vodom u Zadru. Osnova premisa projekta Žedni grad je da pristup besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru predstavlja komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard te je dio zadarske urbane tradicije. Pritom na vodu gledamo kao na javno dobro i ljudsko pravo. Postavljanje punktova za besplatnu pitku vodu potiče i Europska komisija od 2018. godine kroz preporuku zemljama članicama u kontekstu javnozdrasvtvenih razloga i sve većih vrućina uvjetovanih klimatskim promjenama, ali i konkrenog doprinosa smanjenju upotrebe plastične ambalaže.