Postoji li razlika u načinu na koji trgovci tretiraju Dan antifašističke borbe, koji je bio u petak, i Dan državnosti, koji se obilježava u ponedjeljak? To pitanje pokrenule su fotografije s obavijestima o različitim radnima vremenima za ta dva praznika objavljene na društvenim mrežama i u medijima.
U raspravama se sugeriralo da dulje radno vrijeme, primjerice, za Dan antifašističke borbe, a skraćeno za Dan državnosti, ima političku pozadinu. Naime, hrvatsko zakonodavstvo trgovcima ostavlja na slobodu da sami odrede kako će raditi na državne praznike.
- U ovome su nam slučaju relevantna dva zakona. Prvi je Zakon o trgovini i njegov članak 57 prema kojem trgovac samostalno određuje radno vrijeme prodavaonica, ali pritom mora paziti o potrebama kupaca te svakako o pravima svojih radnika. Zatim je tu i Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, u kojem stoji da se na te dane ne radi, osim ako trgovci ne odluče drugačije. No u tom slučaju moraju voditi računa o članku 57 Zakona o trgovini - objasnila je Tomislava Ravlić, pomoćnica direktora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore.
U ponedjeljak skraćeno
- Ako trgovci odluče raditi, imaju potpuno pravo prilagoditi radno vrijeme kako oni procjenjuju da je najbolje. Znači, da zadrže svoju konkurentnost i svoje ključne kupce, ali moraju paziti i na prava radnika - zaključila je Tomislava Ravlić.
Njezine tvrdnje potvrđuje i većina trgovaca koji su odgovorili na anketu Jutarnjeg lista o radnom vremenu za ova dva praznika.
Neki trgovački lanci, poput Konzuma, Lidla i Spara, na spomenuta dva državna blagdana za neke svoje poslovnice odredili su različito radno vrijeme. Primjerice, jedan dio Konzumovih trgovina u ponedjeljak radi skraćeno do 13 ili 14 sati, a u petak su bile otvorene tijekom cijelog dana, sve do 20 ili 21 sat.
Ujednačenost
- Konzum na nivou 640 prodajnih mjesta ima ujednačeno radno vrijeme. Iznimka je nekoliko lokacija gdje je radno vrijeme 22. lipnja, Dan antifašističke borbe, u odnosu na Dan državnosti 25. lipnja različito iz nekoliko razloga. Radi se o procijenjenom broju kupaca, broju dostupnih zaposlenika te turističkom potencijalu - odgovorili su na naš upit iz Konzuma.
Skraćeno radno vrijeme na Dan državnosti u odnosu na Dan antifašističke borbe imao je, primjerice, dio Konzumovih prodavaonica u Osijeku, Kistanju, Drnišu, Kninu, Gospiću, Metkoviću te na dvadesetak drugih lokacija.
Drugi veliki trgovački lanac, Lidl, odlučio se za suprotnu strategiju pa je jedan dio njihovih prodavaonica u petak radio skraćeno do 14 sati, a u ponedjeljak će ostati otvorenima do 18 sati. Riječ je, između ostalog, o dućanima u Daruvaru, Čakovcu, Đakovu, Dugom Selu, Vukovaru, Virovitici i Zaprešiću.
I Spar je mijenjao radna vremena svojih prodajnih mjesta, a kako su naveli iz te kompanije, radi se o odgovoru “na potrebe i navike kupaca u pojedinim područjima”. Također, u pravilu INTERSPAR hipermarketi rade dulje od manjih SPAR marketa.
Na kraju se može zaključiti kako su gotovo svi trgovački lanci i njihove poslovnice radili na oba praznika, a veliki utjecaj na radno vrijeme poslovnica imala je njihova lokacija: u turističkim destinacijama te mjestima duž Jadranske obale na oba državna blagdana radilo se tijekom cijelog dana, neke od trgovina i do kasno navečer.
Sindikalisti upozoravaju: 'Poslodavcima nije propisano koliko se plaća rad na blagdan'
Iako rad neradnim danima mora biti plaćen, postojeći zakonski okviri ne obvezuju trgovce da svoje radnike dodatno plate za rad na spomenute dane.
Kako napominje Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, iako prema članku 94 Zakona o radu radnik koji radi na blagdan ima pravo na povećanu plaću, nije određeno za koliki iznos. Stoga, ako nije potpisan kolektivni ugovor između trgovca i sindikata kojim se točno propisuje za koliko se uvećava satnica radnika koji rade na državne blagdane, ta je odluka prepuštena dobroj volji poslodavca.
- Događa se, vrlo često, da ljudi nisu adekvatno plaćeni te da ne dobiju uvećanu dnevnicu, ili je ona samo neznatno uvećana, ili im se kao kompenzacija daju zamjenski slobodni dani, što također nije adekvatno - poručila je Štulić.
Ipak, prema Tomislavi Ravlić, budući da Hrvatska muku muči s nedostatkom radne snage, posebice u trgovini i turizmu, trgovci danas, žele li zadržati svoje radnike, moraju voditi računa o svim njihovim pravima.