StoryEditorOCM
FotoreportFOTO: KULTURNI DOGAĐAJ GODINE U KNEŽEVOJ PALAČI

Znate li kako je Zadar dobio današnji izgled? Večeras je otkriveno na fantastičnoj izložbi!

Piše IN
27. travnja 2017. - 23:20
knezeva_izlozba32-270417_resize.JPG

Zadar je u svojoj dugoj povijesti četiri puta bio rušen. U 6. stoljeću stradao je od velikog potresa, 1202. godine kada su ga u sklopu četvrtog križarskog pohoda poharali i opljačkali križari, krajem 1944. godine u savezničkom bombardiranju i za vrijeme Domovinskog rata. Stradanje Zadra u drugom svjetskom ratu definitivno je najveće i usporedivo je sa savezničkim bombardiranjem Drezdena, a kako se grad tek 1947. službeno pripojio matici zemlji, Jugoslaviji, počeci njegove obnove, pod stigmom talijanskog grada, tekli su sporo i mukotrpno.

Stvari se počinju bitno mijenjati nakon što Zadar 1948. posjećuje Miroslav Krleža koji zgrožen razmjerima razaranja grada i količinom ruševina, ali i svjestan njegove stoljetne slavenske i hrvatske pripadnosti, piše glasoviti esej "o zlatu i srebru Zadra" kojim skreće pažnju tadašnjih političkih struktura na potrebu njegove obnove.

Krležin autoritet utječe na Tita odnosno na tadašnju Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti koja pokreće projekte obnove grada, uključujući i prvi veliki jugoslavenski poslijeratni anonomni arhitektonski natječaj za izgradnju grada na kojem sudjeluje 14 uglednih autora. Na natječaju međutim nitko ne pobjeđuje, već se ravnapravno nagrađuju tri rada, među kojima i rad arhitekta Bruna Milića koji na koncu dobiva u ruke izradu regulatornog plana obnove Zadra. Milićev plan, međutim, nikada do kraja nije proveden, jer ga 1958. godine odbacuje tadašnja gradska vlast.

Upravo to ključno razdoblje u 20. stoljeću odgovorno za današnji izgled grada tema je izložbe "Zadar – Poslijeratna urbanističko-arhitektonska obnova 1944.-1958." koja je u četvrtak navečer otvorena u Kneževoj palači. Izložba je realizirana u suradnji Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU, Državnog arhiva u Zadru, Narodnog muzeja Zadar i Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.

Autorice izložbe su mr.sc. Dubravka Kisić, ravnateljica HMA-HAZU, inače rođenjem Zadranka, koja je i inicirala izložbu prije dvije godine, te dr.sc. Antonija Mlikota sa Sveučilišta u Zadru koja je doktorirala na temu poslijeratne obnove Zadra, dok su autori likovnog postava Nevena Štokić iz Narodnog muzeja i Denis Martinović iz zadarskog Državnog arhiva.

- Kroz izložbu smo pokušali prikazati stanje od porušenog i napuštenog grada do njegove obnove, kazala je Antonija Mlikota, dok je ravnatelj Državnog arhiva dr.sc. Ante Gverić pohvalio veliki uloženi rad autorica izložbe. U ime HAZU-a govorio je dr.sc. Tado Oršolić ističući zasluge akademije u pokretanju obnove Zadra nakon rata, a ravnateljica Narodng muzeja Renata Peroš Zadar je usporedila s mitskom pticom feniks koja se rodila iz pepela.

Na izložbi su po prvi put nakon točno 60. godina izložena rješenja s arhitektonskog natječaja provedenog 1957. godine. Od 14 radova prispjelih na tadašnji natječaj, sačuvano ih je 11, a na njima i vizije budućnosti grada koji je još 1959. bio na popisu 13 najnerazvijenih sredina u Jugoslaviji.

Izložba je svoju premijeru imala u Zagrebu prije nekoliko mjeseci, ali je u Zadru značajno proširena s filmovima i fotografijama Zadra iz razdoblja prije i poslije razornog bombardiranja te arhitektonskim projektima i realizacijama tako da je podijeljena u četri tematska modula: Zadar prije rušenja u Drugom svjetskom ratu, bombardiranje grada i njegove posljedice, prvi projekt poslijeratne obnove te natječaj za regulatornu osnovu proveden 1952/53. godine.

Riječ je zasigurno o najvećoj i najcjelovitijoj izložbi na temu izgradnje poslijeratnog Zadra, istinskim kulturnim događajem godine za Zadar, koja će se moći razgledati narednih mjesec i pol dana svakog dana od 10 do 20 sati. Do kraja izložbe predviđen je i izlazak opesežnog kataloga na preko 350 stranica.

27. prosinac 2024 07:30