Predvodeći uskrsnu misu u katedrali sv. Stošije u Zadru, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK), zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić kazao kako je Uskrs postao središtem povijesti spasenja, naglasivši da Isusovo uskrsnuća "biva srcem i polazištem vjere i kršćanstva", a nedjelja postaje - sveti dan.
"Stoga je taj prvi dan u tjednu, tj. nedjelja, sveti dan što nam ga učini Gospodin“, dodao je mons. Puljić.
Istaknuo je da ne smijemo gubiti iz vida činjenicu kako nedjelja postaje običnim danom rasterećenja od dnevnih briga, danom dokolice u kojoj se gubi njezina duhovna i kulturna dimenzija.
"A stoljećima je nedjelja bila glavnim duhovnim vrelom i stvarala duhovni identitet našega čovjeka. Sačuvani lekcionari, pistule, molitvenici i statuti govore o tome koliko je nedjelja ušla u duh hrvatske kulture i ponašanja. Zato je Crkva ljubomorno čuvala svetost i mističnost dana Gospodnjega. I odredila neka vjernici nedjeljom i zapovjednim blagdanima sudjeluju na misi i uzdržavaju se od teških radova", istaknuo je mons. Puljić.
"Svaka nedjelja", dodao je, "treba nam biti dan obiteljskoga druženja i izvor duhovne hrane koja naše prolazne trenutke preobražava u sjeme vječnosti“.
Govoreći o Kristovu uskrsnuću, zadarski nadbiskup rekao je da je „Krist pobijedio smrti i grijeh i postao središte svjetskih zbivanja. I nema drugoga imena danoga ljudima po kojemu se možemo spasiti osim imena - Isusa Krista“, naglasio je.
"Ovo nije nikakva povreda diskriminacijskoga zakona, ali uistinu nema, nema drugoga imena. Sva druga velika imena koja su se rodila u povijesti, osnivači različitih religija, oni su svi u drugom planu. Isus Krist je u središtu. Njega je Bog poslao da ljude spasi. I zato nema drugoga imena pod kapom nebeskom. Njegovim je Uskrsnućem započelo doba novoga stvaranja. A mi kao kršćani postali smo dionicima toga velikoga otajstva, rod izabrani, narod stečen da naviješta silna djela Onoga koji nas je iz tame pozvao k divnome svjetlu svome", kazao je nadbiskup Puljić.
Biti pronositeljima uskrsne istine i svjedocima njegove naklonosti i ljubavi osobita je čast i milost, dodao je.
"Usudio bih se upitati - jesmo li toga svjesni, znamo li u kakvom otajstvu po krštenju sudjelujemo. Jesmo li svjesni povjerenja koje nam je Gospodin dao, da smo njegova djeca izabrana, koji su pozvani biti svjedoci Njega i Njegova uskrsnuća", poručio je mons. Puljić u propovijedi.
Predsjednik HBK zadarski nadbiskup Puljić čestitao je sretan i blagoslovljen Uskrs svim vjernicima katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti te brojnim turistima koji su trenutačno u Zadru.
---------------------------------------------------------------------------------------------
Uskrsnu čestitku nadbiskupa Puljića donosimo u cijelosti:
1. Na prvu nedjelju u ožujku obilježili smo dan kršćanskog zauzimanja za nedjelju koju već više godine promovira „Europski savez“ za nedjelju. To je dan kada se Uskrs dogodio i postao središtem povijesti spasenja; srcem i polazištem vjere i kršćanstva. Stoga sv. Pavao piše Korinćanima „ako Krist nije uskrsnuo, uzaludno je naše propovijedanje“ (1 Kor 15,14). A Petar u svojoj zanosnoj duhovskoj propovijedi veli: „Bog uskrisi Isusa od mrtvih. Mi smo tome svjedoci!“ (Dj 2, 32). Od ove uskrsne istine kršćanstvo živi. Evanđelisti ne donose detaljan opis toga Božjega zahvata. Ali s praznoga groba anđeli pitaju žene koje su došle s miomirisima i pomašću: „Što tražite živog među mrtvima? Nije ovdje. Uskrsnuo je.“ (Lk 24, 6).
Vratiše se žene s groba i javiše to jedanaestorici. Apostoli su, dakle, bili povlašteni navjestitelji Uskrsnuća. Jer, oni s Isusom razgovaraju, a on im pripravlja doručak i jedne s njima. Tješi ih, povjerava im poslanje i daje uputstva „neka pođu u Galileju“. Ukazuje im se, ulazi kroz zatvorena vrata i nestaje ispred njihovih očiju. Ali, ne dokida bol, patnju i smrt, već im daje novo osmišljenje. Bol se pretvara u radost, poraz smrti u pobjedu uskrsnuća, a umiranje u život. „Znamo da si doistine, uskrsnuo Božji Sine!”.
2. Onima koji vjeruju u uskrsnuće, nova povijest počinje upravo na praznom grobu koji je osvijetljen uskrsnim svjetlom. Zora nedjeljnoga uskrsnuća postaje zorom i proljećem čovječanstva i svijeta. „Prvi dan u tjednu“, tj. nedjelja sveti je „dan Gospodnji“, „blagdan nad blagdanima“. To je poseban dan „što nam ga učini Gospodin, pa mu kličemo i radujemo se u njemu“ (Ps 118, 24). Ne smijemo, međutim, gubiti iz vida činjenicu kako je nedjelja danas postala običnim „danom rasterećenja“ od dnevnih briga, danom dokolice u kojoj se gubi njezina duhovna i kulturna dimenzija.
Potrebno je, dakle, iznova naglašavati kako se svake nedjelje svetkuje uskrsno otajstvo, koje je kršćanima kroz povijest bilo glavnim duhovnim vrelom koje je stvaralo duhovni identitet našega čovjeka. Sačuvani lekcionari, pistule, molitvenici i statuti govore o tome koliko je nedjelja ušla u duh hrvatske kulture i ponašanja. U tom vidu hrvatski biskupi s proslave u Ninu (1979.) uputili su prepoznatljiv slogan narodne i vjerske pripadnosti: „Hrvatska obitelj dnevno moli i nedjeljom Misu slavi“. Kao da su htjeli reći: Ono što smo mi danas, ovisi o tome što je molitva i nedjelja za nas!
3. Zbog toga je Crkva stoljećima ljubomorno čuvala svetost i mističnost Dana Gospodnjeg. I odredila neka „vjernici nedjeljom i zapovjednim blagdanima sudjeluju na misi“ i „uzdržavaju se od teških radova koji sprječavaju bogoštovlje ili odmor duše i tijela“ (Kan 1247). Valja također istaknuti da je nedjelja bila i dan narodnog veselja, kad se sklapalo ženidbe, krštavalo ili primalo sakrament svete potvrde. A na sam dan oblačilo se i nosilo svečano „misno odijelo“. Naše prepoznatljive narodne nošnje potvrda su bogatstva duše našeg čovjeka koji je uspio stvaralački združiti kulturnu pučku baštinu s nedjeljnim blagdanskim ritmom. A to je stvorilo skladan odnosa vjere i kulture.
Braćo i sestre u Kristu. Neka je blagoslovljen ovaj nedjeljni dan, dan Gospodnjega uskrsnuća. Neka nam svaka nedjelja bude dan obiteljskog druženja i izvor duhovne hrane koja naše prolazne trenutke preobražava u sjeme vječnosti. Svima, a posebice bolesnima i starima, ucviljenim i ranjenim obiteljima želim sretne uskrsne blagdane uz obilje uskrsne milosti i Božjeg blagoslova.
† Želimir Puljić, nadbiskup zadarski