Ljetne temperature na sjevernoj polutki vjerojatno neće znatnije utjecati na pandemiju koronavirusa, tvrde znanstvenici s Princetona.
Nekoliko statističkih studija provedenih posljednjih mjeseci pokazalo je slabu povezanost klime i koronavirusa - što je vlažnije i toplije, manja je vjerojatnost njegova širenja.
No riječ je o preliminarnim podacima i poveznica između klime i bolesti Covid-19 još je u mnogome nepoznata. Studija s Princetona, objavljena u časopisu Science, ne isključuje tu korelaciju, ali zaključuje da je utjecaj klime na širenje virusa 'skroman'.
- Naša otkrića pokazuju da će se bez učinkovitih mjera kontrole virus nastaviti širiti i za toplijeg i vlažnijeg vremena. Ono neće značajnije obuzdati pandemiju, kaže se u studiji.
- Predviđamo da vlažnije i toplije klime u prvoj fazi neće usporiti virus, kazala je Rachel Baker s Princetona.
Premda klimatski utjecaji, posebno vlažnost, imaju ulogu u širenju drugih koronavirusa i gripe, autori kažu da je u ovom slučaju važniji izostanak raširenog imuniteta na Covid-19.
- Zamjećujemo određen utjecaj klime na raširenost i 'tajming' pandemije, ali općenito govoreći, virus će se nastaviti širiti jer među stanovništvom nema dovoljno imuniteta", pojasnila je Baker.
Podsjeća pritom na zemlje poput Brazila, Ekvadora ili Australije u kojima toplije vrijeme nije imalo nekog većeg utjecaja na pandemiju.
- Ne čini se da klima regulira širenje virusa, naglasila je.
Bez mjera kontrole ili cjepiva, virus će se nastaviti kretati među velikim dijelovima svjetske populacije i tek će kasnije postati sezonska bolest, "nakon što mu se smanji 'zaliha' neizloženih domaćina", kažu autori.
Za potrebe studije oni su proveli nekoliko simulacija o tomu na koji bi način virus mogao reagirati u različitim klimatskim uvjetima. U svima je klima postala faktor tek nakon što su veliki dijelovi populacije stekli imunitet.
- Što se u populaciji izgradi više imuniteta, to će utjecaj klime na virus rasti. Tek će tada velika pandemija postati sezonska infekcija, kazala je Baker.