Hrvati su sretnici koji imaju najjeftiniju cijenu struje u Europi, barem prema podacima Eurostata. Ovakvo stanje predstavlja značajnu promjenu u odnosu na od prije godinu dana, kada je na starom kontinentu bilo deset zemalja s nižim cijenama električne energije. Danas od nas više troškove struje plaća 38 država u bliskom okruženju.
Prosječna cijena kilovatsata električne energije unutar Europske unije iznosi oko 0,39 eura. Nizozemska ima najvišu cijenu električne energije u Europi, gdje kilovatsat košta oko 0,8 eura. Irska, Italija, Lihtenštajn, Luksemburg, Češka, Njemačka, Belgija, Cipar i Austrija također imaju cijene iznad prosjeka EU, koji je 0,39 eura.
U Hrvatskoj - barem prema Eurostatu - kilovatsat košta svega 0,0271 eura. S druge strane, u tarifama koje HEP nudi, najjeftiniji kilovatsat je u "crnoj" opciji, gdje iznosi 0,0328 eura. Valja napomenuti kako je ova tarifa vrlo specifična i mali je broj ljudi koristi, budući da ona funkcionira na način da struja kupcu nije dostupna čitavo vrijeme, već se daljinskim upravljanjem određuje kad će se električna energija koristiti. Većina Hrvata ipak koristi Bijelu tarifu, koja razlikuje "noćnu" i "dnevnu" struju ili Plavu u kojoj je tijekom čitavog dana cijena kilovatsata ista.
Također, treba napomenuti da su tarife za električnu energiju u Hrvatskoj bile predmet promjena ove godine. Vlada je donijela uredbu koja je rezultirala sniženjem cijena električne energije za potrošače. Ove cijene će ostati nepromijenjene do 1. travnja 2024., osim ako Vlada ne donese daljnje promjene.
Trenutačna cijena kilovatsata u Plavoj tarifi jest 0,079 eura, u Bijeloj, onoj najpopularnijoj, je dnevna struja 0,085, a noćna 0,041 eura. Što to konkretno znači za kućne budžete, izračunali su iz Večernjeg lista. Naime, uzeli su kao primjer prosječni račun za električnu energiju u Hrvatskoj, koji obuhvaća troškove energije i naknadu za korištenje mreže te koristili samo dnevni obračuna Bijele tarife. To znači da bi se cijene potrošnje prepolovile kada bi se isti uređaji koristili samo noću.
Na primjer, koristeći se mikrovalnom pećnicom, koja prema podacima Carbon Footprinta troši oko 0,945 kWh energije tijekom svakog korištenja, trošak bi bio oko 30 eura godišnje ako bismo je koristili svakodnevno barem jednom. Kada se radi o drugim uređajima u kućanstvu, recimo da kuhalo za zagrijavanje litre vode troši oko 0,11 kWh, što iznosi manje od centa. Pečenje pileta u električnoj pećnici košta oko 18 centi, dok bi isto pečenje na električnoj ploči bilo triput jeftinije, oko šest centi.
Ujedno, Carbon Footprint preporučuje korištenje aparata visokog energetskog razreda radi uštede. Na primjer, hladnjak s ledenicom razreda A godišnje bi koštao oko 33 eura, A+ oko 22 eura, a A++ samo 17 eura.
Kada je riječ o perilici za posuđe, savjetuje se korištenje ekološkog načina rada koji koristi hladnu vodu, jer temperaturu vode znatno utječe na potrošnju električne energije. Pranje posuđa na 65 stupnjeva košta oko 10 centi, dok pranje na nižoj temperaturi troši dva centa manje.
Slično je i s vešmašinama; obje perilice potroše oko jednog kilovatsata električne energije u dvadesetak minuta. Ovisno o uređaju, potrošnja električne energije može značajno varirati. Punjači za mobilne telefone troše vrlo malo električne energije, oko šest centi godišnje ako je telefon punjen dva sata dnevno.
Zatim, igranje na Play Stationu 5 tijekom 25 sati košta manje od 0,2 eura, dok usisavaču prosječne snage za potrošiti kilovatsat struje treba oko sat i pol, sušilu za kosu otprilike tri sata, televizoru desetak sati, dok radio bez problema može biti upaljen dan i pol te još uvijek neće "usisati" ni 10 centi struje. S druge strane, klima uređaj kilovatsat energije potroši prosječno za dvadesetak minuta do pola sata.
U konačnici, potrošnja električne energije ovisi o uređajima koje koristimo, njihovoj energetskoj učinkovitosti i trajanju upotrebe.