''Ne idite na granicu, granica nije otvorena, a ako vam netko kaže da netko kaže da možete ući u Grčku, Cipar ili EU govori neistinu. Izjegnite eskalaciju krize'', poručio je Josep Borrell, visoki predstavnik Eurposke unije za vanjsku i sigurnosnu politku vrlo jasno tijekom konferencije za novinare nakon izvanrednog sastanka Vijeća ministara održanog u petak, 6.ožujka u Zagrebu.
Današnji izvanredni sastanak završio je mnogo ranije od očekivanog. Takvi se sastanci uvijek održavaju u Bruxelles ili Luksemburgu, ali ovoga puta zbog prirode situacije i trenutne krize, a i jer su svi ministri vanjskih poslova i obrane došli u Hrvatsku na neformalne sastanke, održao se u Zagrebu. Upravo to je bila i glavna tema sastanka: Idlib, smirvanje situacije u Siriji i na grčko-turskoj granici.
Ali, čini se da nikakav konkretan dogovor nije postignut. Sastanak je završio ranije no što je trebao, a cilj je bio malo primiriti Cipar, Bugarsku i Grčku.
Dakle zemlje EU pružaju ohrabrenje i potporu Grčkoj i prenose poruku da EU ne želi još jednu krizu iz 2015. Ali zato žele da zemlje istočnog Mediterana čuvaju granicu.
Što ponuditi Turskoj?
Borrell je izjavio da postoje određene nesuglasice s Turskom koje su povezane s aktivnostima bušenja plina u ciparskom podmorju (ali o tome danas nije bilo riječi), te pitanje viza i modernzacije sporazuma o Carinskoj uniji koja su posljednjih godina zakomplicirala odnose između EU i Turske. Ali ono o čemu je danas najviše bilo riječi su ''4 milijuna izbjeglica u Turskoj'', što je najveći broj izbjeglica u nekoj zemlji na svijetu. Relativno, ne apsolutno.
''Mi smatramo da je ta situacija neprihvatljiva. Jasno sam rekao u Ankari da snažno odbacujemo situaciju u kojoj migranti idu prema granicama Europe jer im je netko rekao da će se te granice otvoriti. Potiču izbjeglice da ilegano prelaze u EU i to je neprihvatljiv način na koji Turska vrši pritisak na EU'' - rekao je Borrell.
''Treba se vratiti u situaciju poštivanja sporazuma iz 2016. između Unije i Turske koji je u odnosu na tadašnju migracijsku krizu smanjio intenzitet kretanja na istočno-mediteranskoj i balkanskoj ruti sa sto posto na dva posto. To je ono što želimo". Bila je to i poruka predsjednika Vijeća Charles Michela, Parlamenta Davida Sassolija, i predsjednice Komisije Ursule von der Leyen nakon njihovog posjeta grčko-turkoj granici. No da bi se vratili na to početno stanje trebat će se ne samo Putin i Erdogan složiti već će i EU morati ponuditi Turskoj i neke novčiće.
Te ne tako davne 2016. godine ponuđeno im je 6 milijardi eura. Borrell je izjavio da je trenutno Turskoj alocirano 4,5 milijardi eura, a ostatak novca bit će raspoređen do kraja godine.
''Taj je novac predviđen, ali još uvijek nije raspoređen. Da, neki sporazumi još nisu provedeni, a neki su blokirani. Svaka strana tvrdi da je to krivnja druge strane'', rekao je visoki predstavnik.
Predsjednica Komisije kad je posjetila grčku granicu stavila je Grčkoj na raspolaganje dostatna sredstva, prema rječima Borrella. No, prva stvar je zadržati taj tok migranata koji vjeruju da je granica otvorena.
Što sa rusko-turskim dogovorom?
''Svi znamo ishod sastanka u Moskvi. Oni trebaju osigurati održiv prekid vatre i omogućiti nezaprječenu dostavu pomoći koju šalje međunarodna zajednica", rekao je. Izrazio je svoju zabrinutost budući da se regiji Idlib ne treba pružiti samo financijska pomoć - Komisija je početkom tjedna najavila dodatnih 60 milijuna eura humanitarne pomoći - već i ona logistička budući da području nedostaje osnovnih sredstava za život poput skloništa, vode i hrane.
A što se tiče zabrane leta iznad kriznog područja, ''svjesni smo da EU ne može nešto željeti, a da to ne može provesti. ''Ne možemo se baviti čarobnjaštvom'', rekao je. O takvom nečem mora se odlučiti na razini Vijeća Sigurnosti Ujedinjenih naroda.
''Svaki dan 100 kamiona prelazi granicu s turske strane kako bi doveli humanitarnu pomoć područjima.Prekid vatre mora biti djelotvoran i na zraku i na zemlji'' - poručio je visoki predstavnik. Mi olakšavamo rad humanitaraca ali mi nemamo svoje ljude tamo. Mi financiramo rad UN-a, ali mi nemamo cestu za tamo, rekao je.
Kamo s mlijunima migranata? Tamo od kamo su i došli
Ratom opustošen sirijski sjeverozapad probudio se u petak relativno mirno, nebo bez ratnih aviona prvi dan u mjesecima, nakon rusko-turskog sporazuma o prekidu vatre, piše danas ujutro AFP. Čini se da bi sporazum između turskog predsjednika Erdogana i njegovog kolege Putina mogao dovesti do primirja, ali pitanje je do kada će trajati.
Dvojica lidera dogovorili su sigurnosni koridor duž ključne autoceste M4 na sjeveru Sirije, gdje će turske i ruske snage kasnije ovog mjeseca pokrenuti zajedničke patrole. Putin je rekao na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon razgovora u Moskvi da će sporazum ''poslužiti kao dobra osnova za okončanje borbi'' u Idlibu i za ''zaustavljanje patnji civilnog stanovništva''. Istovremeno su došle nove informacije o nasilnom postupanju grčke granične policije na turskoj granici.
Tenzije su se na granici rasplamsale i rano u petak, a s turske strane ograde prema grčkim graničnim policajcima ispaljen je suzavac, prenosi HINA. Ministri vanjskih poslova su na drugačiji način raspravljali o postupanju prema migrantima na tom prostoru i migrantima koji su prošlog tjedna pohrlili na grčku granicu, vanjsku granicu EU.
Estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu smatra da su gumeni meci legitimno sredstvo odvraćanja od migranata.
"Obrana vanjske europske granice nije humanitarno, nego sigurnosno pitanje, iako ima humanitarne aspekte. Grci mogu poduzimati sve mjere kako bi spriječili kršenje zakona", rekao je novinarima uoči današnjeg sastanka.
Nizozemski ministar vanjskih poslova Stef Blok nije bio na tom području pa ne može procijeniti situaciju, ali ''nije na njemu da odlučuje kako će postupati'' određena zemlja. Izvukao se.
Veliki humanitarac Borrell rekao je prije konferencije da Turska podnosi veliki terete i to moramo shvatiti, ''no istovremeno moramo shvatiti da se migranti koriste kako bi se vršio pritisak na EU''. Premijer Andrej Plenković je poručio da je najbolje da se vrate u svoja područja, to jest, ukratko od tamo od kamo su i došli.
''Mislim da je najprimjerenije da se vrate natrag, moram vrlo jasno kazati jednu stvar. Nije riječ o ljudima koji su trenutno došli iz Idliba nego o ljudima koji su godinama u Turskoj. Tamo ih je oko 3,7 milijuna. To je opterećujuće za Tursku, ali su oni tamo bili u organiziranom prihvatu'', rekao je.
A jesu li raspravljali o djeci, ženama i ljudima s poteškoćama koji su se pojavili na granicama?
Ne, o tome nije bila riječ, bar jer tako potvrdila je neimenovana službenica Europske unije na novinarsko pitanje nakon jučerašnjeg Gymnicha (neformalni sastanak ministara vanjskih poslova). Iako je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman ponovio na današnjoj konferenciji tezu da je ''EU je organizacija vrijednosti koja promiče vladavinu prava, zaštitu ljudskih prava i sva ona prava demokracije i prava na ljudski život i tu je EU snažna u potpori i brizi za civile i najranjivije skupine kada su u pitanju žene i djeca''.
Danas je jasno dano do znanja da su granice Turske i Grčke, odnosno Bliskog istoka i EU, zatvorene. A i da Turska ne smije ucjenjivati.
Plenković je rekao da je dogovor koji su postigli predsjednici Putin i Erdogan svakako pozitivan te da će EU nastaviti dijalog s turskim predsjednikom.
''U interesu je svih članica, a prije svega je i humanitarni interes da ljudi koji su godinama bili na teritoriju Turske, a koji su sada bili transferirani prema grčkoj granici ne dolaze u situaciju da žive u uvjerenju da je granica otvorena, a tome nije tako'', rekao je i Plenković.
Također, Borrell je poručio da će EU poduzeti sve mjere u skladu s međunarodnim pravom i pravom EU kako bi se ispoštovao integritet granica. Izjavio je da je na području potrebno hitno djelovati kako bi se riješila humanitarna kriza u kojoj su milijuni izbjegica koji pokušavaju pronaći sklonište usred zime, te koji moraju jesti i spavati svakoga dana.