Uhićenje Dragana Kovačevića, šefa JANAF-a, plaća i bonusi Luke Burilovića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore u iznosu od 56 tisuća kuna mjesečno, kao i 45 tisuća kuna plaće za Martinu Daliću, novu predsjednicu Uprave "Podravke" i bivšu HDZ-ovu potpredsjednicu Vlade, samo su posljednja kap u moru zanimljivih raspleta koje učestalo prate poslovanja državnih tvrtki.
S aferama, pažnja javnosti često se usmjerava na pitanje plaća vodećih ljudi u državnim tvrtkama i javnim agencijama. Stručnjaci i analitičari već duže vrijeme su složni - u sustavu njihovih plaća vlada kaos, a visine primanja menadžerskog kadra, smatraju, nisu baš uvijek opravdane uspješnim poslovanjem.
Unatoč upozorenjima kako pozicije menadžera koji vode državna poduzeća trebaju biti odvojene od politike, javna je tajna da upravo politika kroji listu onih koji će ih predvoditi, pa ne čudi što se više od pola imovinskih kartica, koje smo detaljno pročešljali kako bismo došli do plaća direktora i predsjednika društava, odnose upravo na stranačke ljude.
LJUDI OD POVJERENJA
S političkog stajališta jasno je kako Vlada želi ljude od povjerenja, no isto tako je sve jasnije kako su javni natječaji najčešće stvar formalnosti.
- Koalicijski partneri sve dogovaraju, to je standard. Drugačije ne ide, ne može se od toga uteć - kazao je prije nekoliko dana o javnim natječajima Željko Kerum na javnoj televiziji, a njegova izjava postala je hit među građanima, budući da se do Kerumova izlijetanja to baš i nije javno priznavalo.
No, nije tajna kako vodeći ljudi javnih tvrtki uglavnom imaju stranačku iskaznicu. Trenutačno prednjači Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).
Među njima je Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, koji prima plaću od 20.430 kuna neto, odnosno 41.487 kuna u bruto iznosu. Tu je i Josip Škorić, predsjednik uprave Hrvatskih cesta. Plaćen je 21.190 kuna neto, odnosno 33.273 kune bruto. Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, ima plaću 29.500 kuna neto, odnosno 43.236 bruto. Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, prima 29.314 kuna, bruto se za njega izdvaja 47.144 kune.
Stjepan Adanić, nakon afere i opoziva Dragana Kovačevića, postao je novi predsjednik uprave JANAF-a, a njegova plaća trenutačno nije navedena u imovinskoj kartici. No, prije nekoliko mjeseci naznačeno je kako ima plaću od 25.900 kuna u neto iznosu. Boris Huzjan, predsjednik Uprave HAC-a, prijavio je mjesečna neto primanja u iznosu od 23.780 kuna, odnosno 39. 493 kune bruto. Frane Barbarić, predsjednik uprave HEP-a, plaćen je 22. 958 kuna neto, odnosno 39.383 bruto.
Nižu plaću ima David Sopta, prvi čovjek Jadrolinije, koji prima 19.270 kuna mjesečno, odnosno za njega se izdvaja 29.628 kuna u bruto iznosu. Mate Perišić, direktor Plovputa, prima 27.455 kuna, što je 44.662 u bruto iznosu.
Nestranački Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prometa, ima mjesečnu neto plaću, prema podacima iz imovinske kartice, 22.344 kune, odnosno 39.665 kuna bruto.
Stranačku iskaznicu nema ni Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ-a Infrastrukture, koji prima neto mjesečni iznos od 22.138 kuna, to jest 43. 617 u bruto iznosu.
Član stranke nisu ni Jasmin Bajić, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa, kao ni Mate Botica, član uprave "Odašiljača i veza", tvrtke u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske. Bajić ima mjesečnu neto plaću od 24.602 kuna (44.571 kunu bruto), a Botica 23.044 kune neto, odnosno 36.202 bruto.
Zlatko Hodak, predsjednik Uprave Narodnih novina, na račun svakog mjeseca dobiva 21.576 kune, što znači da je bruto iznos njegove plaće 35. 435 kuna.
Mario Musa, prvi čovjek Hrvatske lutrije, radi za 23.309 kuna neto (35.157 kuna bruto).
I dok čelni ljudi većine državnih agencija imaju plaću od 15 do 17 tisuća kuna neto, iznimka je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe. Za svoju odgovornu dužnost prima 32.036 kuna u neto iznosu, odnosno 50.579 bruto.
Ivan Klanac, ravnatelj Direkcije za korištenje službenih zrakoplova, mjesečno ima 30.054 kune (50.603 bruto). Nešto manje, 25.191 kunu neto (37.000 bruto) zarađuje Danijel Luković, predsjednik uprave Croatia banke d.d. Ivica Nekić, predsjednik uprave Agencije Alan, plaćen je 23.000 kuna neto, odnosno 33.000 bruto. Direktor Ivica Arar, prvi čovjek Plinacra, ima primanja od 24.309 neto, to jest 41.029 bruto. Marijan Mareković, predsjednik Uprave "Pleter - usluga", zarađuje 22.149 kuna u neto iznosu (34.694 bruto).
Zanimljivo je kako smo pregledavajući imovinske kartice čelnih ljudi naišli na tek jednog SDP-ovca, Slobodana Perića, glavnog čovjeka "Agroduhana". Plaća mu stane u četiri znamenke, zarađuje 9019 neto, odnosno 13.221 kunu bruto.
Značajno nižu plaću od većine ima prva žena na našem popisu, Gordana Odor, predsjednica Uprave "Borova". Mjesečeno prima 17.889 kuna (29.128 kuna bruto). Slijedi je Sanja Bežan, direktorica "Brijuni Rivijera", koja prima ravno 14.000 kuna (22.095 bruto). Najniža plaća na koju smo naišli je ona Maje Kosmine, direktorice Nacionalne Veletržnice d.d. Ona prima 7400 kuna neto, odnosno 11.000 kuna bruto.
Treba naglasiti kako dio navedenih tvrtki plaće za radnike osigurava isključivo iz poslovnih prihoda, odnosno nisu svi korisnici državnog proračuna. Ipak, kod plaća direktora javnih poduzeća ima puno nelogičnosti, a struka smatra da je to odraz neuređenosti stanja u javnom sektoru.
ZAHTJEVAN PROCES
- Javna poduzeća najprije treba depolitizirati i profesionalizirati, a nagrađivanje bi trebalo ovisiti o učincima i rezultatima rada. Tamo gdje se može, trebalo bi i privatizirati, odnosno država bi se trebala riješiti onoga što privatni sektor može bolje raditi. Dakako, privatizacija nije jamstvo uspjeha, to je težak i zahtjevan proces, no vjerujem da smo to ranije napravili kako treba, da bi u brodogradnji ili željezničkom prometu bila bolja situacija - smatra Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, citirajući bivšeg britanskog premijera Gordona Browna, koji je izjavio kako društvu treba petstotinjak godina rada kako bi napredovalo i bilo spremno na značajne demokratske promjene.
- Sve je to proces odrastanja društva, čime ne branim stvari koje su u privatizaciji napravljene pogrešno. Ne smijemo više ponavljati iste pogreške, a ključ uspjeha je i u depolitizaciji. Smatram kako su otpori ljudi koji gube u tom procesu jači od naših javnih interesa koji su raspršeni - zaključuje Bejaković.
Nadodajmo, usporedbe radi, kako su među najvišim plaćama one čelnika, odnosno viceguvernera i guvernera Hrvatske narodne banke. Guverner HNB-a Boris Vujčić prima 43.527 kuna neto (62.292 bruto), dok viceguverneri primaju između 33 i 40 tisuća kuna neto. Izuzetak je viceguverner Slavko Tešija, koji prima čak 45.767 kuna neto, odnosno 68 989 u bruto iznosu.
S druge strane, predsjednik Republike Zoran Milanović prima 25.174 kune neto, odnosno 41.060 bruto. Premijer Andrej Plenković mjesečno zarađuje 22.148 kuna (34.550 kuna bruto).
