StoryEditorOCM
ForumOPASNI UZROČNIK

Umrla je od ‘zaboravljene‘ bolesti, od koje i kod nas umiru deseci. Neki se zaraze, a nikad ne saznaju da su kliconoše

Piše Mozaik SD
19. studenog 2023. - 19:37

Glumica i model Isis Freitas iz Brazila preminula je u 22. godini života. Dijagnosticirana joj je tuberkuloza, a nakon mučne borbe prevezena je u bolnicu u teškom stanju, ali nije joj bilo spasa.

U Hrvatskoj godišnje u prosjeku 150 osoba oboli od tuberkuloze. 

"U 2021. je u Hrvatskoj bilo preko 20.000 skupljenih uzoraka, od kojih je 3,8 posto bilo pozitivno na bakteriju tuberkuloze", navela je medijima šefica Odjela za bakteriologiju i parazitologiju KBC-a Zagreb Ivana Mareković. 

Što je tuberkuloza?

Tuberkuloza je zarazna bolest uzrokovana bacilom tuberkuloze, Mycobacterium tuberculosis, koji prvenstveno zahvaća pluća, ali se može pojaviti i u bilo kojem organu (koži, mozgu, kostima, zglobovima, limfnim čvorovima, probavnom, genitalnom, mokraćnom sustavu i dr.), navodi voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije Miljenko Ljubić, dr.med.

Tko je uzročnik tuberkuloze?

Tuberkulozu uzrokuju bakterije iz roda Mycobacterium tuberculosis. Najčešći uzročnik tuberkuloze u svijetu je M. tuberculosis. M. africanum uzrokuje tuberkulozu u zemljama zapadne Afrike. M. bovis (primarno porijeklom od goveda) uzrokuje tuberkulozu koja se putem mlijeka može prinijeti na čovjeka. Kontrolom tuberkuloze kod stoke i pasterizacijom mlijeka ovaj tip tuberkuloze danas je izrazito rijedak. Postoje i netuberkulozne mikobakterije koje su uglavnom bezopasne i rijetko izazivaju bolest.

image

Snimka ‘aktivne‘ tuberkuloze

/Shutterstock

Kako se prenosi tuberkuloza?

Tuberkuloza je kapljična infekcija koja se širi od oboljele osobe na zdravu zrakom. Bakterije se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol prilikom kašljanja, kihanja ili govora zaražene osobe. Te kapljice mogu udahnuti osobe koje se nalaze u blizini i inficirati se. Udisanjem bakterije dospiju do pluća gdje se razmnožavaju, a iz pluća mogu dospjeti u bilo koji organ u tijelu.

Plućna tuberkuloza i tuberkuloza grkljana je zarazna i može se širiti na druge ljude. Za širenje zaraze su pogodne osobe koje su duže (svakodnevno) i u bliskom kontaktu sa TBC aktivnim bolesnikom (prvenstveno članovi obitelji, prijatelji, radne kolege, osobe u prenapučenom smještaju i sl.).

Ostali oblici tuberkuloze (izvanplućni) obično nisu zarazni za okolinu, iako mokraća i ostale izlučevine teoretski mogu biti izvor zaraze, ali zbog toga što sadrže relativno mali broj bakterija rijetko mogu izazvati bolest.

Hoće li svaki kontakt sa bakterijom izazvati bolest?

Neće. Nakon kontakta sa zaraženim bolesnikom uzročnik bolesti će dospjeti do pluća i zahvaljujući obrambenim stanicama (makrofagi i limfociti) i imunološkom odgovoru organizma ubiti bakterije i pretvoriti inficirane makrofage u sitne i tvrde tuberkule u plućnom tkivu. Ipak jedan dio bakterija u tuberkulima ostaje živjeti, ali mogućnost razmnožavanja i širenja je ograničena. Nakon takve primarne infekcije većina osoba se primarno izliječi, a infekcija prelazi u latentnu. Osoba sa latentno tuberkulozom nije zarazna za druge ljude, a pozitivan tuberkulinski test je jedini dokaz te infekcije.

Latentna infekcija može ostati doživotno i nikada se ne razviti u bolest, ali u određenim okolnostima (slabljenje imunološkog sustava, HIV infekcije, pothranjenosti, određene dobi i dr.) može doći do aktivacije latentnog žarišta (reaktivacije), odnosno izbijanja bacila iz tuberkula i izazivanja aktivne bolesti.

Kod malog broja primarno inficiranih neće doći do latentne infekcije već odmah dolazi do nastajanja aktivne bolesti (osobito su ugrožene osobe sa oslabljenim imunološkim sustavom i mala djeca).

Tko ima povećan rizik obolijevanja od tuberkuloze?

-djeca mlađa od 3 mjeseca

-osobe starije životne dobi

-HIV pozitivne osobe

-ovisnici o dogama i alkoholu

-pušači

-osobe pod dugotrajnom imunosupresivnom terapijom

Koji su simptomi tuberkuloze ?

Simptomi kod aktivne plućne tuberkuloze su dugotrajni i traju više od tri tjedna:

-kašalj

-bolovi u prsištu

-krvavi iskašljaji

Ostali znakovi bolesti:

-opća slabost

-gubitak tjelesne težine

-umor

-tresavica

-vrućica

n-oćno znojenje

Osobe sa latentnom infekcijom tuberkuloze nemaju simptoma. Kod izvanplućne tuberkuloze simptomi bolesti ovise o sijelu bolesti.

Tuberkuloza je bolest stara koliko i čovječanstvo

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se svake godine 24. ožujka, na dan kada je 1882. godine Robert Koch svijetu obznanio svoje otkriće uzročnika tuberkuloze, bakterije Mycobacterium tuberculosis, za koje je dobio i Nobelovu nagradu za medicinu, navcodi HZJZ. 

Iako je uzročnik otkriven krajem 19. stoljeća, tuberkuloza je bolest stara koliko i čovječanstvo. Ostaci kostura pokazuju da su ljudi još u pretpovijesno doba bolovali od tuberkuloze, a isto su tako su nađene i tuberkulozne promjene na kralježnicama egipatskih mumija. U staroj Grčkoj je Hipokrat je utvrdio kako da je ftiza (grčka riječ za sušicu ili tuberkulozu) najrasprostranjenija bolest onoga vremena, koja primarno pogađa mlade odrasle osobe u dobi od 18 do 35 godina, te koja najčešće završava smrću.

U Europi i sjevernoj Americi je broj oboljelih je počeo rasti u 17. stoljeću, da bi epidemijske razmjere dosegnula tijekom 18. i 19. stoljeća, nakon čega se broj oboljelih postupno smanjuje zahvaljujući poboljšanju općeg životnog standarda i higijenskih prilika te otkriću lijekova, od kojih je prvi bio streptomicin 1944. godine.

Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, “Global TB Report 2017”, procjenjuje se da je u sklopu globalne borbe protiv tuberkuloze u razdoblju od 2000. do 2016. smrtnost od tuberkuloze smanjena za 37 % te je spašeno 53 milijuna života. Premda je ovaj pad smrtnosti ohrabrujući, on nije ravnomjeran među državama i unutar pojedinih rizičnih skupina, zbog čega je tuberkuloza još uvijek globalno jedan od deset glavnih uzroka smrti i vodeći uzrok smrti zbog zaraznih bolesti.

Ako tome dodamo da je tuberkuloza ujedno i glavni uzrok smrti povezanih s antimikrobnom rezistencijom te vodeći uzrok umiranja HIV pozitivnih osoba, onda je jasno zašto tuberkuloza još uvijek pripada vodećim javnozdravstvenim prioritetima u svijetu.

Procjenjuje se da je u 2016. godini u svijetu bilo 10,4 milijuna oboljelih, od kojih su jedan milijun bila djeca. Iste je godine od tuberkuloze umrlo 1,8 milijuna osoba, među kojima 250 000 djece te i 400 000 HIV pozitivnih osoba.  Oko dvije trećine oboljelih je iz sedam država na području Azije i Afrike (Indija, Indonezija, Kina, Filipni, Pakistan, Nigerija i Južna Afrika), dok Europska regija zauzima posljednje mjesto po broju oboljelih od tuberkuloze (3 % ukupno oboljelih u svijetu). Unatoč tome, tuberkuloza u Europi i dalje predstavlja relativno čestu bolest, s oko 60 000 novih slučajeva godišnje te prosječnom stopom incidencije od oko 12/100 000, uz široki raspon od  2,1 do 76,5/100 000. Djeca mlađa od 15 godina čine 4,1 % ukupno oboljelih, sa stopom incidencije 3/100 000. Broj prijava novooboljelih na području EU/EEA se smanjuje za oko 4 % godišnje, što je daleko od barem 10 % godišnje, želi li se tuberkuloza eliminirati do 2030. godine. Eliminacija tuberkuloze na određenom području je postignuta ako se godišnje bilježi manje od jednog oboljelog od tuberkuloze na milijun stanovnika.

U Hrvatskoj se nekoliko posljednjih desetljeća bilježi stabilan pad incidencije tuberkuloze sve do unatrag tri godine, kada dolazi do određene stagnacije u daljnjem padu broja oboljelih (grafikon 1).

U 2016. godini je u Hrvatskoj je zabilježeno 454 novoboljelih od tuberkuloze, od kojih je 30 završilo smrtnim ishodom. Najveći udio ukupno oboljelih čine osobe u dobi od 70 godina i stariji (23,4 %), dok među djecom predškolske i rane školske dobi (mlađi od 10 godina) nije bilo oboljelih. Hrvatska se stopom incidencije od 10,6/100 000 nalazi u europskom prosjeku. Međutim, postoje značajne razlike među pojedinim županijama, pa je tako najviša incidencija obolijevanja zabilježena u Sisačko-moslavačkoj (19,7/100 000), a najniža u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (4,1/100 000).

Procjenjuje se da je danas u svijetu uzročnikom tuberkuloze zaraženo oko 2 – 3 milijarde ljudi, od kojih samo 5 – 10 % inficiranih razvije aktivnu bolest.e. Tuberkuloza se također prati u Odjelu za bolesti pod pojačanim nadzorom, o čemu se podaci vode u Registru za tuberkulozu.

Kako se tuberkuloza dijagnosticira?

Za dijagnozu tuberkuloze potrebno je:

-temeljito uzeti anamnezu (važna epidemiološka anamneza i kontakt sa aktivnim TBC bolesnikom)

-napraviti klinički pregled bolesnika

Dijagnostičke pretrage:

-pravi dokaz aktivne tuberkuloze (zlatni standard) je izolacija Mycobacterium tuberculosis iz bolesničkog materijala (iskašljaja, aspirata bronha, urina, krvi i dr.) mikroskopski i kultivacijom

-RTG pluća i prsnog koša

-tuberkulinsko testiranje (PPD) test se koristi za dijagnozu latentne tuberkuloze. Nedostatak testa je što može biti lažno negativan kod imunodeficijentnih osoba (HIV pozitivni, bolesnici na imumosupresivnim lijekovima), osoba koje su nedavno imale tuberkuloznu infekciju, djece mlađe od 6 mjeseci itd. Lažno pozitivan PPD test može biti i kod osoba koje su primile BCG cjepivo

-Quantiferon test (IGRA- Interferon Gamma Release Assay- krvni test) test za latentne infekcije tuberkuloze koji nije ovisan o BCG cijepljenju

-molekularne dijagnostika (PCR) za genotipizaciju, identifikaciju i diferencijaciju mikobakterija

Kako se tuberkuloza liječi?

Liječenje tuberkuloze provodi se u trajanju od najmanje 6 mjeseci prema DOTS programu (podrazumijeva standardiziranu, kratkotrajnu,kombiniranu i nadziranu terapiju). Liječenje započinje na bolničkom izolacijskom odjelu i traje sve dok se u iskašljaju izlučuju bacili tuberkuloze, a nakon otpusta iz bolnice potrebno je redovito uzimanje lijekova i redoviti termini pregleda.

U prva dva mjeseca liječenja koriste se kombinacije 4 antituberkulotika pod neposrednim nadzorom, a ostala četiri mjeseca do kraja terapije 2 osnovna antituberkulotika.

Neadekvatno i nedovoljno dugo liječenje tuberkuloze može uzrokovati sojeve tuberkuloze rezistentne (otporne) na terapiju (MDR TB i XDR TB) čije je liječenje dugotrajnije i zahtijeva veća financijska sredstva.

Što trebaju poduzeti oni u bliskom kontaktu sa oboljelim od tuberkuloze?

Zbog mogućeg širenja infekcije sa bolesne osobe potrebno je bliske kontakte obraditi (PPD testirati, Quantiferon test, prema potrebi RTG pluća) kako bi se na vrijeme započelo sa liječenjem eventualno oboljelih.

Je li cijepljenje učinkovito protiv tuberkuloze?

Cijepljenje protiv tuberkuloze kao preventivna mjera (obavlja se u rodilištu) ili najkasnije do navršene godine života, štiti djecu od ozbiljnih oblika tuberkuloze (meningitisa i milijarne tuberkuloze), dok je zaštita od plućnog oblika bolesti oko 50 %.

Nažalost, cjepivo ne štiti od obolijevanja u odrasloj dobi, niti trenutno postoji bolje cjepivo od BCG-a.

Mjere za smanjenje oboljelih od tuberkuloze:

-rano otkrivanje i liječenje oboljelih

-aktivnije traženje i obrada kontakata oboljelih osoba

-bolji dijagnostički testovi

-pronalazak boljeg cjepiva

-bolji lijekovi kojima bi liječenje trajalo kraće

-aktivnosti protiv siromaštva i loših životnih uvjeta

-zdravstveni odgoj i prosvjećivanje

24. studeni 2024 15:01