Živimo u vremenu kada otočnu dislociranost od kopna možemo iskoristiti kao prednost za stvaranje održivih modela življenja, a udaljenosti otoka doskočiti upotrebom novih tehnologija - poručuje Antonia Banović iz razvojnog tima Pokreta otoka, ističući kako su hrvatski otoci, poznati kao kolijevke zadruga i zadružnog poslovanja koje je bilo jedan od glavnih pokretača otočnog razvoja, idealna područja za uvođenje odgovornih ekonomskih i društvenih oblika.
Najava je to skorog pridruživanja Pokreta otoka europskoj Inicijativi pametnih otoka, koja će se u organizaciji europskih parlamentaraca, a na poziv Davora Škrleca, zastupnika Zelenih u Europskom parlamentu, formalizirati 28. ožujka, i to potpisivanjem Deklaracije u Bruxellesu. Riječ je, kako doznajemo, o Inicijativi koja okuplja mnoge predstavnike europskih lokalnih i regionalnih tijela uprave, te razvojne agencije i druge predstavnike brojnih europskih otoka, pa pristupom "odozdo prema gore", osluškujući potrebe i ideje samih otočana, nastoji ukazati na mogućnosti profiliranja otoka kao idealnih područja za razvoj tehnoloških, društvenih, okolišnih, ekonomskih i političkih inovacija.
- Ono što nas kao pokretače promjene najviše veseli je mogućnost daljnjeg umrežavanja, razmjene primjera dobre prakse iz ostalih dijelova Europe te buduća realizacija brojnih projekata održivog i odgovornog razvoja - ispred Pokreta otoka ističe Maja Jurišić, navodeći kako europski otoci posljednjih godina intenzivno eksperimentiraju s novim oblicima održivog življenja.
Suradnjom kroz Inicijativu naši će škoji, kaže, imati priliku napredovati primjenjujući inkluzivne modele upravljanja javnim dobrima, te nove okolišno odgovorne poslovne modele i usluge, kao i nove tehnologije i obnovljive izvore energije, educirajući stanovništvo i podižući svijest o ključnim izazovima održivosti.
Kako ističu u Pokretu, otoci su samostalni prirodni i društveni sustavi, koji sadržavaju sve što je potrebno za razvoj okolišno i društveno odgovornog načina življenja, kakvom prethodi stvaranje preduvjeta za društvene inovacije koje dolaze od samih otočana, kao i predani rad na dodatnoj edukaciji otočnog stanovništva.
