Nacionalni stožer civilne zaštite obratio se javnosti s najnovijim podacima o oboljelima od koronavirusa u Hrvatskoj.
U posljednja 24 sata zabilježeno je 766 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 16.105.
Među njima je 2956 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 294 pacijenta.
Preminulo je 80 osoba.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 195728 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 3257 preminulo, ukupno se oporavilo 176 366 osoba od toga 3208 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 50.799 osoba.
Do danas je ukupno testirano 955.225 osoba, od toga 4.614 u posljednja 24 sata.
Podsjetimo, Nacionalni stožer jučer je izvijestio da su u posljednja 24 sata u Hrvatskoj su zabilježena 1975 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a preminulo je 76 osoba.
Usporedbe radi, prošloga ponedjeljka Stožer je izvijestio o 1472 nova slučaja zaraze koronavirusom, a umrlo je 65 osoba.
Okupljenima i svima koji presicu prate preko televizijskih ekrana i live prijenosa, obratio se Krunoslav Capak.
- Ako usporedimo tjedne brojke, od 15. do 21. 12. imamo 27 posto manje novooboljelih nego u tjednu prije. Što se tiče usporedbe s EU, naša 14-dnevna stopa je 1102, mi smo na 25 mjestu od 27 zemalja EU. Luksemburg i Litva imaju veću incidenciju. Što se tiče mortaliteta, mi smo na 18 mjestu.
Ministar Vili Beroš govorio je o situaciji u zdravstvenom sustavu.
- Postotak pozitivnih u testiranjima je ispod 30 posto. U Gradu Zagrebu imamo 114 bolesnika, i sve ostale županije imaju ispod 100, najviše Splitsko-dalmatinska - 97. Ima nekoliko županija koje imaju po jednog novozaraženog, kazao je na početku obraćanja.
- Usprkos opterećenju zbog korone nalazimo načina odgovoriti i na sve druge potrebe pacijenata u zdravstvenom sustavu, rekao je Beroš.
- U Ministarstvu zdravstva je upravo u tijeku razgovor s veledregorijama, žao mi je što nisam tamo. S danom 18.12. ukupno 574.472 milijuna kuna su troškovi testiranja, gotovo 300 milijuna su troškovi za liječenje, a troškovi za bolovanja su 83 milijuna kuna. Ukupno je Covid kriza koštala 927 milijuna kuna.
Alemka Markotić govorila o novom soju koronavirusa koji se javio u Velikoj Britaniji.
- Nemamo još previše informacija. Od rujna vidimo da se drugi val razlikuje po intenzitetu, broju oboljelih i umrlih, da se ne može uvijek objasniti, niti bi se mogla slična bolest objasniti mjerama. Među čimbenicima su virusni tipovi, podtipovi i mutacije. Od početka listopada, kada se prati značajan rast u većini europskih zemalja, zabilježeno je da je nekoliko sojeva karakterizirano s dodatnim mutacijama koje su se počele prikupljati u Walesu, Londonu i na još nekoliko mjesta. To se filogenetskom analizom vidjelo. Detektiralo se otkuda su virusi došli, jedan klaster virusa se odvajao i ima određene mutacije. Počeli smo analizirati situaciju. Dosad se uspjelo vidjeti, a jedan je dio odgovaran za brže i jače vezivanje viruse za receptor AC2. To je moglo dovesti do toga da se virus brže širi. Još se rade analize.
Kod ovog tipa virusa rok je puno brži, ali analize još nisu gotove i sve treba uzeti s rezervom. Drugi dio koji je značajan u drugom valu je mutacija koja bi mogla djelovati na modeliranje imunološkog sustava. Virusi uvijek mogu djelovati na drugačije načine, virusi mogu raditi tako da prevare imunološki sustav, da izbjegnu adekvatni odgovor našeg organizma. Jedna mutacija bi mogla biti odgovorna i za tako nešto. Puno je više bolesnika s teškim upalama pluća, virus radi svoje replikacije suprimira naš imunosustav, nakon toga dolazi do oštećenja stanica, nakupljanja upalnih stanica, oslobađanja upalnih parametara, što pogoršava bolest. Dosta tih stvari se analizom može povezati s promjenama u virusu. Istraživanja iz Singapura pokazuju da je u proljeće kružio soj koji je dovodio do blažih kliničkih oblika. Singapur je svojim mjerama suzbio širenje virusa.
- Pokušava se zaključiti zbog čega se dogodilo takvo nešto. Prve informacije su da su se mutacije dogodile u nekoliko osoba koje su imunosuprimirane, čiji se sustav ne može boriti s virusom, pa virus ima mogućnost dugotrajne replikacije. To smo već primijetili. Kod transplantiranih, imunosuprimiranih, vidi se više virusa. Unutar organizma virus tada razvija promjene da se održi u organizmu. Postoje indikacije da su se te varijante tako raširile. Rade se analize, isključeno je dosad da bi cjepivo moglo utjecati na te mutacije, ali je pitanje koliko bi širenje takvih virusa moglo utjecati na nove infekcije i širenje virusa. Testovi su u tijeku, bit će potrebna suradnja cijelog svijeta, korištenje neutralizacijskih testova, da se vide koliko antitijela mogu utjecati. Zasada nema dokaza da ovaj virus ne bi mogao biti neutraliziran antitijelima koje su stvorena na druge tipove, u ova dva mjeseca nije zabilježeno snažnije širenje niti značajnija ugroza učinkovitosti cjepiva.
Hoće li postojeća cjepiva biti dovoljno učinkovita kad je u pitanju novi soj?
- Cijeli svijet zna da cjepiva mogu vrlo učinkovito pokriti većinu trenutnih sojeva koji cirkuliraju. Kako će se ti sojevi mijenjati, tako će i proizvođači mijenjati cjepiva. Zasad nema indikacija da cjepivo ne bi bilo učinkovito, kazala je Markotić.
Je li novi soj već u Hrvatskoj?
- U Varaždinu i Čakovcu snažno je rasla linija oboljelih, nitko se ne može oteti dojmu da to ima veze samo s epidemiološkim mjerama. Slične situacije bile su i u drugim dijelovima zemlje. Cijela Europa ima takve probleme, i u Njemačkoj snažno raste, zato su ove analize i počele. I naša razmišljanja idu u smjeru da ćemo uzeti usporedbe briseva područja gdje je jače rastao broj, kao i sa brisevima iz prvog vala. Svi bilježe brzi, visoki porast od početka desetog mjeseca. Mi smo nešto kasnije imali malo veće brojeve...
Nešto se događa i sa virusom, te analize ćemo pokušati ubrzati i razmijeniti informacije. U kontaktu smo s britanskim laboratorijom koji vodi task-force u Engleskoj, pokušavamo shvatiti što se događa s novim virusom. Kad se sve analize stave na papir dobit ćemo informacije kako se to sve kretalo. Drugo pitanje, koje nas je mučilo je zašto je dio ljudi završio s težim oblicima, a neki u prvom valu nisu imali tako tešku kliničku sliku. Puno su teže slike koje viđamo u bolnicama, jake obostrane upale pluća, na žalost, veliki je broj smrtnih ishoda u cijeloj Europi. Sve raste diljem Europe. Mišljenja smo svi da se moramo snažnije usmjeriti na karakteristike virusa koji bi mogli biti odgovorni za sve ono, kazala je Markotić.
O zaustavljenom prometu s Ujedinjenom Kraljevstvu govorio je Davor Božinović.
- Na 48 sati prekinut prometa prema UK, želimo vidjeti rezultat sjednica na razini EU. Agencija za civilno zrakoplovstvo provodi ovu odluku.
Propusnice na Pagu
Budući je otok Pag podijeljen između dvije županije, Primorsko-goranske i Zadarske, novinare je zanimalo kako će se situacija za tamošnje stanovništvo riješiti.
- On će se epidemiološki tretirati kao jedna cjelina, a što se tiče putovanja, stanovnici dijela otoka koji pripadaju Zadarskoj županiji će u okviru te županije putovati bez ograničenja, međutim za ulazak u Liku će trebati propusnice. Isto vrijedi u suprotnom smjeru.
Hoće li popuštanje mjera vrijediti i za slavlje pravoslavnog Božića?
- Predstavnici Vlade kontaktirali su s predstavnicima pravoslavne crkve i dogovoreno je da će se epidemiološki okvir po potrebi definirati posebnom uputom u prvom tjednu siječnja, a ovisno o razvoju epidemiološke situacije u skladu sa secifičnom pravoslavnom liturgijeom, kazao je Božinović.
Početak cijepljenja
- 27., 28. i 29. prosinca će biti prvi dani cijepljenja. U srijedu će biti napravljen plan, prva skupina su zdravstenici djelatnici koji rade s Covid bolesnicima.
E-propusnice
- Jutros do 10:15h je bilo nekih 1120 poziva, 5600 mailova, predano 10848 zahtjeva za propusnice. Neki su riješeni, neki su odbijeni, a još su neki u postupku, poručuju iz Stožera.
Prve doze cjepiva u Hrvatskoj
Capak je otkrio kako će se raspodijelili prva doza cjepiva.
- Cjepivo će biti raspodijeljeno po principu solidarnosti i veličine županije.
Ponovo se povela rasprava o polnoćkama.
- Neću ići na polnoćku. Ovo nije mjesto gdje ljude treba prozivati. Bilo je govora o tome. Svaka situacija se može epidemiološki urediti i postaviti najmanje rizični okvir koji isključuje da se okupljanje pretvori u širenje zaraze. Tu ne bi trebalo biti problema. U svim državama Europe su ugostiteljski objekti zatvoreni, a crkve su otvorene i dostupne vjernicima. Razlike su samo u nekim preporukama. Mjere koje smo odredili nisu ni strože niti blaže u odnosu na druge zemlje. Takva praksa postoji svuda, svi su to pitanje riješili na sličan način.
Bilo je govora o zadarskom domu gdje je zaraza buknula, a pomoći nema...
- Sva pitanja koja se odnose na domove su u ingerenciji Ministarstva rada, oni vode brigu. S obzirom na situaciju, konzultirat ću svog kolegu profesora Kolarića koji je epidemiolog u sustavu socijalne politike. Dobili smo zahtjev Županijskog stožera za određenim zdravstvenim djelatnicima i kontaktirali bolnicu u Zadru. Neki korisnici imaju i svoje obiteljske liječnike. Sustav će odgovoriti na bilo kakvo traženje jer je riječ o mjestu odakle se epidemija proširila. Nismo dobili zahtjev za liječničkom pomoći, kazao je Beroš.