U ožujku 1405. godine čitav kraj oko Zadra prekrila je gusta magla, a istodobno je zavladala epidemija silnoga kašlja, glavobolje i groznice

Uz najavu novog vala hladnoće i snijega naše smo iskusne prognostičare pitali koliko često se bilježe ovako jake zime na dalmatinskom području, osobito u gradovima. S obzirom na to da se tek od prošlog stoljeća sustavno bilježe vremenske prilike, izlistali su stare dokumente, crkvene knjige i novine te nam otkrili niz vrlo zanimljivih podataka o ekstremnim hladnoćama prema kojima su ove današnje prava sitnica - piše Slobodna Dalmacija.

- Najstariji zapisi o vremenskim prilikama na području Hrvatske potječu iz grčkog i rimskog doba. Nakon dolaska Hrvata u svoju postojbinu, zapisi o vremenu javljaju se od 9. stoljeća nadalje. U prvom redu to su podaci o osobito hladnim zimama i i lošem vremenu na Jadranu u nekim situacijama.

Tako se opisuje nepovoljno vrijeme kad je papa Aleksandar III. putovao iz Vieste u Veneciju u ožujku 1177. godine, pa je nepredviđeno bio prisiljen zaustaviti se na otocima Palagruži i Visu. Postoje također opisi zadarskog plemića Pavla Pavlovića o tuči 23. veljače 1402. godine, o pojavi "halo oko Sunca" 11. svibnja 1404. godine, te o suši i hladnoći iste godine i iduće zime. Bura i sjevernjak puhali su tada više od sto dana, more uz obalu i otoke bilo je zaleđeno, a ptice, žabe i ribe su se smrzavale.

U ožujku 1405. godine čitav kraj oko Zadra prekrila je gusta magla, a istodobno je zavladala epidemija silnoga kašlja, glavobolje i groznice.

Podatke o hladnim zimama 1616., 1620. i 1621. godine, kad se vino u kaležima na oltaru smrzavalo, sadrži dnevnik što su ga vodili članovi kaptola na Krku. Dragocjene opise vremena nalazimo nadalje u zapisima makarskih franjevaca Pavla Šilobadovića, Nikole Gojaka, Petra Antulovića i Andrije Ivičevića od 1662. do 1794. godine - kazao nam je dr. sc. Krešo Pandžić, zamjenik ravnateljice DHMZ-a.

Posebnu skupinu čine meteorološka mjerenja na otoku Mljetu od 1823. do 1825. Motritelj je bio Ivan Benedikt Getaldić, a postaja se nalazila uz Upravu otoka Mljeta u Babinu polju. On je tijekom mjesec dana (od 15. listopada do 15. studenoga 1823.) prvi u Hrvatskoj provodio motrenja u tri termina dnevno. Mjerio je atmosferski tlak te temperaturu i vlažnost zraka, a uz to je određivao izgled neba i vjetar.

Podatke o temperaturi, tlaku, vjetru i izgledu neba objavljivale su i zadarske novine "Gazzetta di Zara" od 1832. do 1850., pod kraj toga razdoblja čak s dvije postaje. Postaja s duljim nizom mjerenja bila je na liceju, gdje je profesor Pegger motrio dva puta dnevno (u 6 i 14 sati).

Treba napomenuti da su se meteorološka motrenja 1845. godine sustavno obavljala, osim u Zadru, još i u Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Mjesečne i godišnje srednjake tih podataka objavio je Frane Carrara (1846.). Od njega potječe i vjeran prikaz klime Dalmacije koji se osniva na dugogodišnjim iskustvenim spoznajama.

- Svi navedeni motritelji iz prve polovine 19. stoljeća radili su prema svojim mogućnostima, bez nekih općih uputa i bez kontrole instrumenata. Zbog toga izmjereni podaci imaju samo povijesnu, ali ne i znanstvenu meteorološku vrijednost. Oni su samo dokaz o želji pojedinaca da upoznaju vrijeme i njegova stanja u svom kraju, ali i o njihovoj ljubavi prema prirodi i o spremnosti da uz osobna odricanja što dulje ustraju u toj volonterskoj djelatnosti, ističe dr. Pandžić, te dodaje da se mreža službenih (regularnih) meteoroloških postaja u Hrvatskoj počela osnivati tek u drugoj polovici 19. stoljeća, što je bilo povezano s općim okolnostima razvoja meteorologije u Europi, a i šire.

Mreža meteoroloških postaja u Hrvatskoj osnivala se po uzoru na austrijsku meteorološku službu i u njezinu okrilju. Ona je opskrbljivala postaje u Hrvatskoj instrumentima i uputama za rad, a izmjerene je podatke i druge vremenske informacije provjeravala i redovito objavljivala u svojim godišnjacima. Odgovorna ustanova bila je Središnji zavod za meteorologiju i geomagnetizam u Beču (Central Anstalt für Meteorologie und Erdmagnetismus), koji je utemeljen 1851. godine.

Prva službena meteorološka postaja u Hrvatskoj osnovana je 1851. u Dubrovniku, a nalazila se u zgradi gimnazije, gdje je motrenja obavljao gimnazijski profesor Ivan de Bortoli.

Godine 1854. (prvi su podaci objavljeni za rujan) utemeljena je meteorološka postaja u Zadru. Motrenja obavljaju poštanski činovnici. Godinu dana poslije toga, 1855. godine (prvi podaci su objavljeni za veljaču), počela je raditi meteorološka postaja u Korčuli, a prvi je motritelj bio kanonik Ivan Zaffron. Vis dobiva meteorološku postaju u svibnju 1857., ali ona iste godine (16. listopada) prestaje raditi. Motritelj je bio Franjo Krema.

Godine 1858., 1. ožujka, utemeljena je postaja u Hvaru, a njezin je utemeljitelj i dugogodišnji motritelj (do 1899.) bio glasoviti hrvatski prirodoslovac Grgur Bučić, po profesiji poštanski činovnik.

Službena meteorološka motrenja i mjerenja u današnjem smislu na meteorološkim postajama Državnog hidrometeorološkog zavoda počinju većinom sredinom dvadesetog stoljeća, a obavljaju se u skladu sa strogim standardima koje za cijeli svijet određuje Svjetska meteorološka organizacija koja je jedna od najstarijih agencija Ujedinjenih nacija.

Usporedbu tadašnjih i današnjih vrmenskih prognoza, te mogućnosti, instrumente za mjerenje i uvjete rada usporedila je dr. sc. Vlasta Tutiš, načelnica Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a.

- Vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave danas su svakako najpoznatiji, najvažniji i najvidljiviji rezultat primjene meteorologije u našem svakodnevnom životu. Iza nekoliko rečenica ili grafičkog prikaza vremenskih prognoza koje možemo pročitati, čuti ili vidjeti u medijima krije se rad tisuća motritelja i meteorologa diljem svijeta koji je isto tako nemoguć bez odgovarajuće globalne informatičke i telekomunikacijske infrastrukture.

Suvremena tehnologija danas, u 21. stoljeću, je nužna za izradu vremenske prognoze kakvu društvo treba i očekuje od meteorološke struke – počevši od motrenja atmosfere, tla i voda, koja su danas brojnija, raznolikija i tehnološki naprednija od svih do sada, te najmodernijih računala koja izračunavaju buduće stanje atmosfere točnije nego ikada do sada te računalnih programa koja omogućavaju četverodimenzionalnu vizualizaciju atmosfere i atmosferskih pojava na načine koji nisu bili izvedivi u 20. stoljeću - pojašnjava dr. Tutiš, i napominje da je daljnji razvoj prognostičke službe, osobito u posljednjih tridesetak godina, u najvećoj je mjeri uvjetovan brzim razvojem novih tehnologija, posebice u području telekomunikacija i informatike.

Uspostava brzih računalnih i satelitskih telekomunikacijskih veza omogućila je brzu međunarodnu razmjenu podataka i analitičko-prognostičkih podloga, a pojavom sve moćnijih računala numerički prognostički modeli atmosfere sve potpunije uračunavaju procese i gibanja različitih razmjera, što sve zajedno, zamjetno poboljšava njihovo vertikalno i horizontalno razlaganje, a prognostičko razdoblje postaje sve dulje, tvrdi ona.

Velik doprinos i poticaj daljnjem razvoju dobila je prognostička operativa sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća, kada je osnovan Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) kao specijalizirana međuvladina europska stručna agencija, smještenog u Readingu, u Velikoj Britaniji. Njegov primarni cilj bio je izrada globalnog atmosferskog modela za srednjoročne prognoze vremena, stvaranje i održavanje globalne baze podataka, te pomoć u naprednom školovanju kadrova.

Hrvatska, tada republika bivše Jugoslavije, bila je posredno jedan od njegovih suosnivača, a nakon osamostaljenja, potpisom Ugovora o suradnji potkraj 1995. godine, Republika Hrvatska postaje njegova pridružena članica, a od 2016. godine i punopravna članica.

Današnji ECMWF-ov prognostički sustav čini nekoliko komponenti: globalni model atmosferske cirkulacije, oceanski model valova, model površinskog sloja tla, globalni model cirkulacije u oceanu, te perturbirani modeli asimilacije podataka i ansambla prognoza. Dobiveni rezultati su u rasponu od dana, tjedana do nekoliko mjeseci unaprijed.

- Jesu li ovako ekstremne promjene vremena posljedice globalnog zatopljenja i znači li to da će se ovakva hladnoća dulje zadržavati, ponavljati na ovom području? Naime, čuju se razne teorije, ljudi se boje da će nam promjena klime utjecati na turizam?

- Usprkos napretku civilizacije, naše društvo je i te kako ovisno o povoljnim ili nepovoljnim vremenskim uvjetima. Stoga je vremenska prognoza postala neizostavni dio naših života te su stručni meteorološki pojmovi, kao primjerice ciklone i anticiklone, tople i hladne fronte umjerenih zemljopisnih širina, tropski cikloni, tajfuni, tornada, pijavice i slično, postali dio uobičajenog rječnika svakog prosječnog čovjeka.

- Mogu li se takve vremenske nepogode pouzdano i pravodobno predvidjeti kako bi se izbjegle ili ublažile njihove nerijetko katastrofalne posljedice?

- Zahvaljujući današnjim vrlo sofisticiranim tehnologijama, suvremena meteorologija može primijeniti velik dio svojih znanstvenih dostignuća i tako dovoljno rano najaviti opasne meteorološke pojave koje mogu ugroziti ljudske živote i uzrokovati znatne materijalne štete. Pouzdane vremenske prognoze omogućuju i optimalno planiranje ljudskih aktivnosti kako u gospodarstvu, tako i u drugim javnim i društvenim djelatnostima.

U znatnoj mjeri pridonose sigurnosti cestovnog, pomorskog i zračnog prometa, planiranju i zaštiti poljoprivredne proizvodnje, distribuciji energije, gašenju velikih požara na otvorenom prostoru, transportu proizvoda osjetljivih na ekstremno nisku ili visoku temperaturu zraka, a sve je šira i njihova primjena u medicini.

Uostalom, ekonomski i socijalni razvoj društva očituje se i po sve složenijim zahtjevima i sve većim potrebama za prognozom vremena. Prognozirano vrijeme je jedan od najvažnijih parametara za praćenje i predviđanje stanja drugih čimbenika prirodnog okoliša, primjerice razine površinskih i podzemnih voda, stanja mora, vlažnosti tla, te industrijskog i drugih oblika onečišćenja okoliša.

- Istraživanja Svjetske meteorološke organizacije pokazuju da su uštede koje se ostvaruju korištenjem raznovrsnih sofisticiranih meteoroloških informacija, prognoza i upozorenja višestruko veće od uloženih sredstava – u rasponu od 1:3 do 1:20.

Pritom valja imati na umu da razvijene zemlje ulažu znatna financijska sredstva u razvoj svojih nacionalnih meteoroloških službi i u međunarodne međuvladine specijalizirane meteorološke agencije, te je značenje ali i korist od vremenskih prognoza za cjelokupno gospodarstvo izravno proporcionalno financijskim ulaganjima.