Inflacija u eurozoni u veljači je dosegla dva posto, najviše u posljednje četiri godine, pokazuju prve procjene Eurostata, a prenosi Jutarnji.hr. Mjesec ranije bila je na razini od 1,8 posto, a glavni pokretači inflacije u protekla dva mjeseca su energenti i hrana. Povratak u razdoblje rasta cijena, nakon višegodišnje bitke s deflacijom, bio je najavljen pa nikoga ne iznenađuje, ali čini se da je brže nego se očekivalo dosegnuta ciljana inflacija ECB-a od 'blizu dva posto'. Analitičari stoga očekuju da će već na idućem sastanku ECB povećati procjenu inflacije za ovu godinu.
Najnoviji podaci o cijenama industrijskih proizvoda u EU pokazuju da su one u siječnju rasle čak 4,3 posto, najviše u gotovo pet godina, dok su u Hrvatskoj proizvođačke cijene uvećane za 1,7 posto. Kako navode analitičari RBA, 'u siječnju su, prvi put od srpnja 2013., proizvođačke cijene na domaćem tržištu zabilježile pozitivnu godišnju stopu rasta', čime je zaustavljen trend deflatornih kretanja na godišnjoj razini.
Energenti
No kada se isključe energenti, ostali su proizvođači u EU povećali cijene za 1,8 posto. U Hrvatskoj, pak, pokazuju ranije objavljeni podaci DZS-a, proizvođači naftnih derivata u siječnju su imali 40,5 posto veće cijene nego godinu ranije. Istodobno, prijevoz je poskupio 5,9 posto, proizvođači hrane digli su cijene za 2,3 posto, a restorani i hoteli za tri posto. Rast proizvođačkih cijena nije se u cijelosti prelio na maloprodaju, pa su potrošačke cijene u siječnju u Hrvatskoj porasle 0,9 posto, a mjesec ranije 0,2 posto.
Nakon gotovo tri godine deflacije, sve su procjene govorile da će se inflacija u Hrvatskoj ove godine kretati na razini od oko 1,5 posto.
- Polagani i blagi oporavak cijena na svjetskim robnim tržištima, prije svega sirove nafte i hrane, prelijeva se i na domaće cijene koje se, u skladu s našim očekivanjima, vraćaju k pozitivnim vrijednostima - navode analitičari RBA koji očekuju da bi prosječan rast potrošačkih cijena u ovoj godini mogao biti na razini od 1,5 posto. Hoće li ubrzanje inflacije u eurozoni dovesti do promjene politike ECB-a?
- Rast inflacije u veljači vjerojatno će potaknuti raspravu o tome treba li ranije izaći iz ultra ekspanzivne monetarne politike - izjavio je ekonomist Christoph Weil za Alliance News. Ukoliko bi došlo do ranijeg zaoštravanja monetarne politike koja je proteklih godina osigurala povijesno niske kamatne stope, to bi, naravno, značilo i početak rasta referentnih kamatnih stopa.
Jeftin novac
Ipak, analitičari očekuju da će šef ECB-a Mario Draghi i dalje braniti sadašnju politiku jeftinog novca upravo s argumentom da inflaciju potiču privremeni faktori, kao što je nedavni rast cijene nafte. Te da će pričekati značajniji rast temeljne inflacije koja isključuje energente, hranu, alkohol i duhan.
Europska komisija u posljednjim prognozama navodi očekivanja da će tijekom ove i sljedeće godine inflacija u eurozoni porasti, ali da neće doseći cilj od 'ispod, ali blizu 2 posto srednjoročno' koji se definira kao stabilnost cijena. Očekuje se tek postupan porast temeljne inflacije, koja ne obuhvaća nestabilne cijene energije i hrane. Ukupno, nakon 0,2 posto u 2016. godini, EK očekuje rast inflacije od 1,7 posto u 2017. i 1,4 posto u 2018.