U Hrvatskoj je u sedam mjeseci zbog konoplje i etilen oksida, s polica povučeno 120 vrsta prehrambenih proizvoda. Koje su moguće neželjene posljedice?

Mnoštvo proizvoda koje svakodnevno i hrvatski potrošači hrane kupuju širom zemlje u posljednjih je nekoliko dana opozvano, a popis tih proizvoda u samo zadnjih sedam dana na stranicama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu čini se pogolem.
Razlozi se uglavnom odnose na prisutnost etilen-oksida i THC-a. Međutim, zbog etilen-oksida proizvodi se ne povlače samo s hrvatskih polica, nego i diljem Europske unije. Ipak, tijekom sedam mjeseci povučeno je 120 vrsta prehrambenih proizvoda samo u Hrvatskoj.

– Na prvi pogled izgleda da je ovo veći incident, ali ne, ovo je situacija u kojoj sustav pokazuje svoj smisao. Ovo se ne može potpuno izbjeći, dogodit će se opet, ali bitno je da se trenutačno i zbog opreza sve povuče. I to se upravo radi – kazao je za N1 Tomislav Kiš, načelnik Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo.

– Radi se o vrlo maloj količini etilen-oksida koji je detektiran u aditivu, a onda se taj aditiv u vrlo malim količinama koristi u proizvodnji prehrambenih proizvoda te se oni automatizmom preventivno povlače s tržišta – objasnila je za HTV i Tatjana Karačić, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane u Ministarstvu poljoprivrede.

Kršenje zakona o narkoticima

No, to nije sve! Njemački lanac trgovina "Lidl" ovih je dana povukao kekse, čaj i proteinske pločice zbog visokog sadržaja aktivnih sastojaka koji sadrže konoplju. U pitanju je nekoliko proizvoda češkog proizvođača "Euphoria Trade" – objavio je "Lidl".

- U proizvodima je nađen povećan sadržaj tetrahidrokanabinola (THC). Konzumacija bi mogla imati neželjene posljedice za zdravlje, poput promjena raspoloženja i umora. Zbog toga bi kupci svakako trebali obratiti pozornost na opoziv i prestati koristiti te proizvode - upozorila je tvrtka.

Trgovina proizvodima s većim sadržajem opojnog THC-a zabranjena je u mnogim zemljama. Sredinom kolovoza "Lidl" je kao mjeru opreza uklonio sve proizvode od konoplje u svom promotivnom asortimanu, jer nadležni trenutačno istražuju neke od njih. Prema istražiteljima, radi se o mogućem kršenju njemačkog zakona o narkoticima, a to je potvrdio i glasnogovornik državnog odvjetništva u Njemačkoj te kazao da se provjerava “sadrže li proizvodi THC ili CBD, odnosno kanabidiol”. Prema njemačkim zakonima, naime, koji su, uzgred rečeno, jedini do u detalj razrađeni zakoni u zemljama EU-a, potrebna je licencija za proizvode koji sadrže kanabidiol i THC, a o tome se brine njihov Ured za zaštitu potrošača. Čitava priča zvuči zastrašujuće ponajviše zbog svoje nerazumljivosti. Otkud etilen-oksid, otkud THC, otkud kanabidiol u hrani?

Od konoplje se proizvode konopljino brašno, mlijeko, med, proteinski prašak, maslac, krekeri, energetske pločice, energetska pića..., ukupno 75 različitih proizvoda. Naš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga iz 2019. je poljoprivrednicima pojednostavio i olakšao uzgoj. Uveden je i pojam industrijska konoplja, pod kojim se podrazumijeva podvrsta konoplje (Cannabis sativa L.) s ukupnim sadržajem THC-a 0,2 posto i manjim.

100 hrvatskih proizvođača

Stoga ne čudi da je u Hrvatskoj već sada gotovo stotinu proizvođača konoplje koji ovu biljku uzgajaju na više od tisuću hektara jer se ova biljka i kod nas koristi u građevinskoj, tekstilnoj, kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva. I dakako, prehrambenoj industriji.

Etilen-oksid pak pesticid je koji se koristi u procesu dobivanja aditiva E410, a koji je još 1981. zabranjen u hrani na prostoru tadašnje Europske ekonomske zajednice. Dobiva se od sjemenki rogača, a koristi se u proizvodnji etilen-glikola koji se upotrebljava kao antifriz, za sterilizaciju instrumenata, igala i slično. Radi se plinovitoj tvari koja je nestabilna i koju američki znanstvenici povezuju s pojavom raka dojke kod žena i malignim oboljenjima limfnih čvorova.

Međutim, premda je u Europskoj uniji zabranjen, etilen-oksid i dalje se pronalazi u mnoštvu prehrambenih proizvoda koji su uvezeni iz trećih zemalja. Zbog toga zemlje EU-a imaju sustav brzog uzbunjivanja za hranu za ljude i za životinje – Rapid Alert System for Food and Feed, tzv. RASFF. I on funkcionira, odnosno ponekad funkcionira promptno, a ponekad ne baš tako promptno.

Prema RASFF-u, udjel hrane koja sadrži konoplju u posljednjih desetak godina doživljava golemu ekspanziju te je dosegnuo 40 milijuna eura u Europi i globalni volumen od 200 milijuna eura. Riječ je o golemom tržištu koje je, međutim, relativno neuređeno jer, primjerice, kineski, indijski, pa i turski standardi koji uređuju maksimalan udio THC-a u prehrambenim proizvodima ni izdaleka ne zadovoljavaju njemačke, odnosno standarde drugih članica EU-a koje se nastoje ugledati na Njemačku.

Europski proizvođači konoplje udruženi su u Europsko udruženje industrijske konoplje (EIHA) koje predstavlja zajedničke interese poljoprivrednika i proizvođača industrijske konoplje, kako na nacionalnim, tako i na europskoj razini. EIHA je jedini konzorcij u sektoru industrijske konoplje u Europi i snažno se zalaže za što jasniju regulativu.

Popis je na internetu

Recimo i to da nije samo konoplja "kriva za sve". Porodicu Cannabinaceae čine dva roda – konoplja (Cannabis) i hmelj (Humulus) i obje biljke "prirodno" imaju viši ili manji, ali svakako zamjetan udio THC-a. Dakako, proizvođači nastoje udio THC-a držati pod kontrolom, ali zna im se i – "omaknuti".

No, da ne mudrujemo previše, na stranici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu uredno su popisani svi "sumnjivi" proizvodi, nije zgorega tamo "ćirnuti". Mogu se ti proizvodi ili vratiti ili - baciti! Kako god da jest, nije ih baš pametno gutati...